PROCJENA KRETANJA Zadar i Novalja s najvećim porastom broja stanovnika, u vrhu i Nin, Biograd…

Tek 42 grada brojila su u 2022. više stanovnika nego u 2021. a manje je stanovnika živjelo u čak 86 hrvatskih gradova. U odnosu na 2011. slika je preklani bila još poraznija i bolnija – u plusu je bilo samo 14, u minusu 114 gradova. Pokazala je to najnovija analiza portala Gradonačelnik.hr , zadnje službene procjene Državnog zavoda za statistiku, one za 2022. godinu, čije su podatke usporedili s onima iz 2021.  i 2011. dva uoči uvođenja Registra, po svemu sudeći, posljednja popisa stanovništa u RH.

Najveći postotni porast broja stanovnika u 2022. godini u odnosu na 2021. imala je Novalja, a najveći nominalni porast broja stanovnika imao je nedaleki Zadar. Usporedimo li pak broj stanovnika u 2022. u odnosu na 2011. najveći postotni porast bilježi Krk, ispred Supetra, onda i Solina koji je preklani imao najveći nominalni porast broja stanovnika, ispred Svete Nedelje i Dugog Sela…

Prema procjeni stanovništva sredinom 2022. RH je imala 3.855.641 stanovnika,1.860.511 muškaraca i 1.995.130 žena. U odnosu na 2021. broj stanovnika godinu iza smanjio se 0.6 posto, ili za 23.340 osoba. Povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarili su nekako i očekivano zagrebačka regija i priobalna područja, naročito istarska i zadarska, dok je najveći pad nažalost opet očekivano imala slavonska ravnica.

U 2022. nastavilo se i kontinuirano starenje stanovništva, pa je prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila 44,3 godine (muškarci 42,6 godina, žene 46,0 godina), što nas svrstava među najstarije nacije kontinenta. U Hrvatskoj stanovništvo i dalje stari, u ukupnoj populaciji sve je manje mlađih, a više starijih ljudi, a osnova takvog stanja se – uz ostalo- prema struci- može tražiti u dva glavna demografska razloga: među starijima prevladavaju generacije rođene neposredno ili nedugo nakon Drugog svjetskog rata kada se rađalo dva do tri puta više djece nego danas, ali naravno i onome što su nam zimus prezentirali privremeni okvirni podaci DZS-a, konkretno da je u Republici Hrvatskoj lani rođeno-  najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja.

Grad Novalja imao je u 2022. u odnosu na 2021. godinu najveći postotni porast stanovnika, kako procjena Zavoda pokazuje, za +3,91 posto (+144 osobe), a slijedili su Vis, Sveta Nedelja, Nin (+3,44 posto), Buzet, Dugo Selo, Stari Grad, Rovinj, Supetar, Biograd na Moru (+1,80 posto povećanja). U Top 10 se smjestilo osam priobalnih gradova i 2 iz Zagrebačke županije, a posebno zanimljiv je podataka kako su poziciju u vrhu zauzela čak 4 otočna središta (Novalja, Vis, Stari Grad, Supetar)…

Prema nominalnom rastu 2021-2022.- listu predvodi Grad Zadar, broj stanovnika je tu u godinu dana porastao za – 658., U  Svetoj Nedelji povećanje je iznosilo- 634, u Velikoj Gorici– 534, u Dugom Selu– 524, u Samoboru– 472…  U odnosu na 2011. godinu najveći je postotni porast stanovnika, pokazuju procjene, imao Grad Krk, za ravno +10 posto, a za njim:  Supetar, Solin, Sveta Nedelja, Novalja, Dugo Selo, Vis, Stari Grad, Biograd na Moru (+2,39 posto), Nin (+1,97 posto povećanja). Najveći rast gledano u apsolutnim brojkama bilježi Grad Solin koji je u proteklih 11 godina narastao za iznad 1.000 stanovnika (1.381). Nakon njega u Top 10 su: Sveta Nedelja, DugoSelo, Krk, Čakovec, Supetar , Samobor, Novalja (+161) i Biograd na Moru (+133 stanovnika).

Promatramo li 5 najvećih hrvatskih gradova, kada uspoređujemo 2021. i 2022., prema postotnom trendu najbolje je stajao 24. Zadar (+0,93 posto), potom 36. Zagreb (+0,19 posto), 66. Osijek (-0,80 posto), 68. Split (-0,98 posto), 78. Rijeka (-1,28 posto stanovnika), prema nominalnom trendu: 1. Zadar (+658), 124. Osijek (-814), 126. Rijeka (-1.385), 127. Split (-1.569), tu nismo uračunali Zagreb koji bi inače razumljivo u tom izračunu držao lidersku poziciju, s +1.483 stanovnika. Više na portalu Gradonačelnik.hr…