GREENPEACE Divovska hobotnica na zadarskim Morskim orguljama s porukom “More se čuvati mora!”

Ovoga su jutra, aktivisti Greenpeacea su na zadarskim Morskim orguljama postavili instalaciju hobotnice visoku čak 10 metara, s porukom “More se čuvati mora”. Iako se hobotnica doima veselo, pa čak i pomalo dječje, zapravo je postavljena je od strane aktivista kako bi uputili apel hrvatskoj Vladi i Saboru za što bržom ratifikacijom globalnog Sporazuma o svjetskim morima. Hrvatska je Sporazum potpisala u rujnu prošle godine, čime se obvezala ispuniti njegov glavni cilj, a to je uspostava globalne mreže zaštićenih morskih rezervata, što bi dovelo do zaštite najmanje 30 posto svjetskih mora do 2030. godine.

UN-ov Sporazum o svjetskim morima, punog naziva Sporazum o biološkoj raznolikosti za područja izvan nacionalne nadležnosti (BBNJ), usvojen je u lipnju 2023, a omogućio bi stvaranje tzv. morskih rezervata na otvorenom moru, kao i bolje upravljanje oceanima. Do sada ga je potpisala 91 zemlja, no zemlje potpisnice sada moraju hitno djelovati te UN-ov ugovor ratificirati na nacionalnoj razini, a kako bi stupio na snagu potrebna je ratifikacija 60 država članica.

Predstavnicima Vlade i Sabora Greenpeace je ovog tjedna i poslao pismo, u kojem poziva političke čelnike da hitno pokrenu postupak ratifikacije i službeno polože ratifikacijske isprave pri Tajništvu UN-a još ove godine.

UN-ov sporazum pružit će pravni okvir za rješavanje mnogih propusta u upravljanju otvorenim morima, služiti kao putokaz za očuvanje područja visoke biološke raznolikosti te zabraniti dosadašnje štetne prakse. U normalnim, prirodnim uvjetima oceani se lako mogu samoregulirati, no, nažalost, ljudski utjecaj značajno je narušio tu njihovu sposobnost. Otvoreno more ne pripada nikome i zauzima gotovo 65 posto površine planeta. No unatoč tome, manje od jedan posto otvorenog mora je uistinu zaštićeno. – poručili su iz Greenpeace-a.

Također ističu da i Jadransko more, iako ono nije otvorenog tipa, muče globalni problemi poput klimatskih promjena, onečišćenja plastikom, prekomjernog izlova te eksploatacije nafte i plina koja na jednak način ugrožava naše malo i poluzatvoreno more, a koje se nažalost sve teže odupire brojnim ekološkim pritiscima.

Rudarenje u dubokim morima, primjer je novih štetnih gospodarskih praksi koje prijete životu u moru i izvan njega, a čiji je cilj eksploatacija rijetkih zemnih minerala, pri čemu se uništavaju žarišta biološke raznolikosti i dubokomorski organizmi. Primjerice, ovih dana je Norveška rudarskim kompanijama ponudila koncesije za istraživanje golemih morskih prostranstva, što pokazuje kako rudarenje u morskim dubinama postaje prijetnja i u Europi.

Vlade u Ujedinjenim narodima konačno su se složile da će stvoriti globalnu zaštitu oceana za generacije koje dolaze – za dobrobit naše klime, za dobrobit morskog života i sigurnost hranidbenog lanca. Sada napokon možemo prijeći s razgovora na stvarne i konkretne promjene. Hrvatska bi, kao zemlja vrlo ovisna o moru, ovoj temi trebala dati prioritet. Kao članicu Koalicije velikih ambicija, pozivamo Vladu da što prije uputi prijedlog zakona o ratifikaciji u Hrvatski sabor, a Sabor da stavi ovu temu među prioritete i u što kraćem roku ratificira globalni sporazum – poručila je Petra Andrić.

Za kraj su naglasili kako o zdravlju oceana ovisi i stabilnost klime, a time i životi milijarda ljudi. Oceani stvaraju polovinu kisika koji koristimo za disanje, apsorbiraju 90 posto viška topline klimatskog sustava i gotovo trećinu emisija metana i ugljičnog dioksida u atmosferu. Oceani su pluća Zemlje, stoga je i naša sudbina blisko je povezana sa sudbinom oceana.