Upravni odbor i Predsjedništvo Hrvatske poljoprivredne komore održao je sastanak sa novim ministrom poljoprivrede Josipom Dabrom i njegovim suradnicima na kojem se razgovaralo o brojnim ključnim temama i svim ranijim zahtjevima HPK iz svih područja hrvatske poljoprivrede.
Na sastanku smo razgovarali oko kašnjenja isplate i načinu isplate potpora, izmjenama Strateškog plana RH za poljoprivredu, izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, protugradnoj obrani te mehanizmima zaštitnih cijena i kontrole uvoznih proizvoda u RH. Otvorene su i brojne druge teme iz gotovo svih sektora proizvodnje, a na sastanku smo iznijeli stavove i prijedloge HPK te smo uvjereni kako ćemo kroz sve iduće sastanke rješavati probleme s kojima smo suočeni“, priopćeno je iz HPK.
„Kada je riječ o isplati potpora HPK je izrazio svoje nezadovoljstvo kašnjenjem potpora te je zatraženo da sve isplata prijavljenih iznosa propisanih Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama moraju ići do kraja lipnja. Na kraju isplate mora biti jasno naznačeno koliko je svaki poljoprivrednik tražio i koliko mu je isplaćeno po pojedinim stavkama, kako bi jasno znao za što je dobio potpore, a što sad nije slučaj. Jedna od naših zahtjeva je i da u Upravnom vijeću APRRR-a trebaju biti predstavnici poljoprivrednih proizvođača, kako bi se rad Agencije ubrzao i bio u službi poljoprivrede i poljoprivrednika“, izjavio je nakon sastanka predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Predstavnici Ministarstva i APRRR na sastanku su objasnili kako potpore kasne jer Agencija ne može napraviti isplatu dok ne obavi sve kontrole. Naglasili su kako je došlo do administrativnih opterećenja, zbog čega neke potpore kasne.
Svi poljoprivrednici su, kako je istaknuto na sastanku od strane predstavnika Ministarstva i države, dobili osnovno, preraspodijeljeno, potpore za mlade, proizvodno- vezana plaćanja, nacionalne potpore, i prvu rata za većinu eko shema – okvirno oko 70 posto. IAKS mjere kasne i planiraju se sljedeći tjedan, dok će se preraspodjelom osigurati minimalni propisani iznos za Eko sheme. Isto tako ekološki uzgoj bi isto trebao biti plaćen do kraja tjedna, a dobrobit životinja do kraja mjeseca. Naglašeno je kako postoji određen broj poljoprivrednika (30 posto) koji nisu ispunili obaveze, a kojima je dan dodatni rok za nadopunu zahtjeva. Krajnji rok za isplatu je 30. lipnja.
„HPK smatra kako je provođenje kontrola na terenu trebalo krenuti na vrijeme, a ono što je najvažnije je da kod isplate potpora poljoprivrednik mora znati za što je što je dobio koje potpore. Na terenu postoji zbunjenost kod proizvođača vezano za potpore koje su im isplaćene i što im se još treba isplatiti. Zato smo zatražili da se sve isplati do kraja lipnja te da se ne ide izvan tog zakonskog roka. Smatramo kao je potrebno administrativno rasterećenje poljoprivrednika“, izjavio je Jakopović.
Iz HPK ističu kako je ministar Josip Dabro izrazio stav kako bi novac trebao doći na vrijeme, prema potrebama terena, kako bi poljoprivrednici mogli nesmetano obavljati svoje poslove. Naglasio je da poljoprivrednici ne smiju biti ti koji će biti oštećeni zbog rada Agencije ili Ministarstva poljoprivrede.
Tijekom sastanka je bilo govora i oko Strateškog plana RH za poljoprivredu.
HPK podupire izmjene Strateškog plana, te smo zahtijevali da se održi zajednički sastanak na kojem želimo da se uvaže naši prijedlozi koji smo poslali početkom svibnja. Dogovoren je dodatan sastanak. Takoder, HPK još od 2023. predlaže uvođenje nacionalne potpore (kapitalna ulaganja) uz povrat od 40 posto za investicije u poljoprivredu i preradu do 200.000 eura. Na taj način će se otvoriti perspektiva svakom gospodarstvu. Mjera je osmišljena da je svaki poljoprivrednik može povući.i krenuti čim prije s investicijom, a isto tako potrebno je osigurati omotnicu za žene u ruralnim područjima.
„Naš je stav kako je potrebno gledati potrebe proizvodnje, a ne novac trošiti na stvari i mjere koje ne pridonose rastu i razvoju proizvodnje. Treba pomagati i investirati i razvoj mikro i malih gospodarstvima, odnosno moramo razvijati i investirati u mini klaonice , male prerada, mala skladišta, jer postoji ogromna potreba za razvojem istih kod većeg broja poljoprivrednih proizvođača“, kažu u HPK.
Prema riječima ministra Dabre potrebno je napraviti detaljne projekcije gdje će se ići s tim investicijama i koji će se ciljevi postići, odnosno mora postojati jasna gradacija koja će obuhvatiti veći dio poljoprivrednika. Ministar Dabro je naglasio kako je potrebno napraviti kratkoročne i dugoročne ciljeve, te da male promjene, u par godina, već mogu donijeti pomake i rezultate. Isto tako potreban je dodatan sastanak kako bi se utvrdilo što se konkretno planira poduzeti. Osim investicija naglasio je važnost uređenja tržista, pri čemu je naglasio kako je potrebno inicirati donošenje Zakon o uređenju tržnica kako bi se zaštitili domaći OPG-ovi i samo kao takvi certificirani mogli na njima prodavati.
Jedna od ključnih tema koju je HPK stavio na dnevni red je i izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
„Izrazili smo jasan stav kako proizvođači ostaju bez zemljišta radi administrativnih ograničenja, što dovodi do pada proizvodnje, a to je i glavni razlog zbog čega tražimo izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Treba ograničiti količinu zemljišta prema korisniku, a potrebno je osnažiti status OPG-a. Ako se ne riješi pitanje zemljišta možemo očekivati daljnji pad proizvodnje, osobito u stočarskoj proizvodnji. Zakon treba mijenjati ili ići na usvajanje novog, a fokus treba biti upravo na proizvođačima i proizvodnji, izjavio je Jakopović.
Na sastanku se razgovaralo i o protugradnoj obrani te mehanizmima zaštite cijena i kontrole uvoznih proizvoda.
Iz HPK ističu kako je ponovljen zahtjev da je kontinuirano potrebno imati tripartitno Povjerenstvo za redoviti mjesečni izračun proizvođačkih cijena koji bi činilo Ministarstvo poljoprivrede, HPK i predstavnici znanosti.
„RH tržište i cijene trebaju biti usklađena s burzovnim cijenama u EU. Trenutno ne postoje informacije o cijenama koje su potrebne za planiranje buduće proizvodnje. Moramo pojačati kontrolu uvoza hrane, poljoprivrednih proizvoda i prerađevina iz trećih zemalja u suradnji sa Državnim inspektoratom RH, a važno je i povećati ulaganje u marketing domaćih proizvoda. Isto tako HPK je ponovio i svoj raniji zahtjev da se pokrene i ustroji Uzajamni fonda iz čijih sredstava bi se namirivali poremećaji na tržištu (minimalno 100 milijuna eura), objavljeno je iz HPK.
