Toplije vrijeme probudilo je zmije iz zimskog sna pa stručnjaci upozoravaju sve koji borave u prirodi da pripaze kako ne bi uplašili zmije i tako ih doveli u situaciju da se brane, odnosno napadnu i ugrizu čovjeka ili njihovog ljubimca, piše Index.hr.
U Hrvatskoj živi oko 15 vrsta zmija, od kojih su tri otrovnice: dobro poznati poskok, riđovka i planinski žutokrug. Može ih se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza.
Poskokov otrov funkcionira tako da zgrušava krv, stoga je vrlo bitno da zdravstvene ustanove imaju protuotrov, odnosno antitoksin za otrov europskih zmija. Index je istražio koliko smo spremni za ovakve situacije, posjedujemo li dovoljne zalihe protuotrova, što učiniti u slučaju ugriza zmije otrovnice i koliko brzo treba reagirati.
Hrvatska ne proizvodi serum, a godišnje se u prosjeku liječi do 15 ugriza
U prosjeku se u Hrvatskoj liječi od 10 do 15 ugriza na godinu, a serum moraju imati sve zdravstvene ustanove. Najviše je hospitalizacija bilo 2018. godine, njih čak 36 u stacionarnom dijelu i 6 u dnevnim bolnicama.
Hrvatski Imunološki zavod već godinama ne proizvodi serum jer nema dozvolu za to, a upravo je 2018. godine, za vrijeme najvećeg broja hospitalizacija, istekao rok protuotrovima koje su imali na zalihi. Sada se ponovno razmatra proizvodnja.
“Vlada Republike Hrvatske dala je suglasnost Imunološkom zavodu za potpisivanje ugovora s odabranim najpovoljnijim ponuđačem za izgradnju tvornice za proizvodnju zmijskog protuotrova u poslovnoj zoni u Rugvici i kreće izgradnja prve od tri nove tvornice revitaliziranog Imunološkog zavoda”, priopćili su.
HALMED: Opskrbljenost tržišta antitoksinom je dostatna
Budući da u Hrvatskoj nema odobrenog lijeka protiv ugriza zmija, iz HALMED-a kažu da lijek uvoze iz drugih država.
“Prema informacijama dostavljenima iz veleprodaja lijekova, opskrbljenost tržišta RH antitoksinom je dostatna, i to na temelju suglasnosti koje je HALMED izdao prethodne godine.
U 2022. godini registrirana je potrošnja od 187 bočica. U 2023. godini registrirana je potrošnja od 125 bočica, međutim podaci za prošlu godinu su još uvijek u fazi prikupljanja i obrade”, odgovorili su iz HALMED-a i dodali da je mogućnost nabave navedenog lijeka sužena jer se radi o lijeku za ugrize europskih zmija.
Kad je riječ o lokalnoj opskrbljenosti lijekom, uputili su nas na Ministarstvo zdravstva, koje nam do zaključenja teksta nije odgovorilo posjeduje li svaka zdravstvena ustanova dovoljno doza lijeka i koja mu je cijena.
Lijek se primjenjuje isključivo u prisutnosti liječnika, a s pacijentom kojeg je ugrizla zmija otrovnica najčešće se prvi susreću liječnici hitne medicine. Potvrdili su nam da su Županijski zavodi za hitnu medicinu na područjima na kojima obitavaju zmije otrovnice opskrbljeni antiserumom za zmijski otrov, a zalihe seruma imaju i bolničke ustanove.
“U izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi tijekom prošle godine evidentirano je 39 intervencija zbog ugriza zmije ili sumnje na ugriz zmije otrovnice. Tijekom prošle godine antiviperini serum nije primijenjen ni u jednom županijskom zavodu za hitnu medicinu.
Ovdje svakako treba naglasiti da se antiviperini serum ne daje svakoj osobi koju je ugrizla zmija otrovnica ili se sumnja na ugriz zmije otrovnice. Također je važno napomenuti da je antiviperini serum najsigurnije primjenjivati u bolničkim uvjetima”, rekli su iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
U Hrvatskoj zabilježena tri smrtna slučaja. Što učiniti ako vas ugrize zmija?
U posljednjih 20 godina u Hrvatskoj su zabilježena tri smrtna slučaja od ugriza zmije. IZ HZJZ-a su rekli da se radilo o dvije osobe starije životne dobi, dok je jedna beba imala samo mjesec dana. Ovi su se slučajevi dogodili u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj županiji. Uz to, najviše hospitalizacija zabilježeno je još u Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
KBC Split ima najviše iskustva u liječenju otrovanja nakon zmijskih ugriza, stoga smo o hitnosti stanja i posljedicama razgovarali s predstojnicom Klinike za infektologiju, doc. dr. sc. Mirelom Pavičić Ivelja.
“Imamo dovoljnu količinu zmijskog protuotrova. Riječ je o antiviperinom serumu životinjskog podrijetla koji sadrži antitoksična protutijela koja neutraliziraju zmijski otrov. Brzina kod primjene lijeka ovisi o više faktora, npr. o kliničkoj slici, količini otrova koja je dospjela u tijelo, blizini velikih krvnih žila mjestu ugriza i drugo.
Ako se radi o pacijentu sa srednje teškim i teškim oblicima trovanja, cilj je serum primijeniti što ranije, a svakako unutar prvih nekoliko sati od ugriza. Primjena antitoksina nije indicirana kod tzv. suhih ugriza bez kliničkih znakova intoksikacije”, pojasnila je predstojnica Pavičić Ivelja.
Ako se sumnja da je osobu ugrizla zmija otrovnica, ona mora strogo mirovati, odnosno treba izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana treba imobilizirati. Eventualnu kompresiju izvode posebno educirani zdravstveni djelatnici u izvanrednim slučajevima. Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza ni stavljanje leda na to mjesto.
Simptomi su vrtoglavica, mučnina, povraćanje…
Ugrizenu osobu neophodno je odvesti u bolnicu. U splitskom KBC-u u 2023. godini bile su hospitalizirane četiri osobe zbog ugriza zmija otrovnica, a isti broj hospitalizacija zabilježili su i u prvih pet mjeseci ove godine. Napominju da je spašavanju života pridonio i žurni transport hitne službe.
Neposredno nakon ugriza u gotovo polovine ugroženih ljudi javljaju se isti simptomi. “Vrtoglavica, mučnine i povraćanje, osjećaj slabosti te otok regionalnih limfnih čvorova. Blijeda i hladna koža orošena znojem uz ubrzan rad srca i pad krvnog tlaka znakovi su šoka, koji se uglavnom razvija postepeno i glavni je uzrok smrti.
Ako je osoba sigurna da se ne radi o zmiji otrovnici, ranu treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Ako je prošlo više od pet godina da je osoba zadnji put cijepljena protiv tetanusa, bit će potrebno docjepljivanje”, dodali su iz HZJZ-a.
