NOVA KNJIGA Ukoričena zadarska „afera praćenja“; O sutonu komunizma kroz sudbinu Filipa Matasa

Ovih je dana iz tiska izišla knjiga koja će zasigurno izazvati interes mnogih Zadrana. Riječ je o jednom od najintrigantnijih političkih događaja koji su obilježili 1988. i 1989. godinu u životu grada Zadra, dakle posljednje dvije godine bivšeg sustava, a koji je suvremenicima toga vremena zasigurno ostao u pamćenju po nazivu „afera praćenja“.

Priča je to o nemiloj sudbini koju je doživio i preživio Filip Matas, tadašnji inspektor u zadarskoj policiji, zajedno sa svojim kolegom Mladenom Katićem, nakon što je odbio nalog s vrha da prati i kontrolira neke od svojih sugrađana, među njima legendarnog direktora tadašnjeg „Jugotankera“ Ivana Pašu, Rudija Bašića, prvoborca NOB-a i člana Savjeta Republike, Josipa Vidakovića, direktora Filozofskoga fakulteta te Ivicu Maštruka, saborskog zastupnika i tada potencijalnog kandidata za veleposlanika bivše Jugoslavije u Vatikanu.

Riskirajući kazneni progon i gubitak radnoga mjesta (a dogodilo mu se zbog toga i jedno i drugo), Matas je odlučio o svemu progovoriti, svjedočiti i podržati četvoricu spomenutih Zadrana koji su se, zgroženi spoznajom da se iz političko-policijskog vrha, traži njihovo uhođenje, obratili pismom tadašnjem predsjedniku SR Hrvatske Ivi Latinu tražeći od njega da se do kraja raščisti cijeli slučaj.

No, nažalost, po prirodi tadašnjeg režima, odmah je postalo jasno tko će biti žrtve, a tko su nedodirljivi. Filip Matas je doživio političku osudu i javni progon kojega je minuciozno režirao partijski komitet u Zadru, izbačen je s radnoga mjesta s obrazloženjem da je „moralno i politički nepodoban“ – kako je doslovce pisalo u rješenju o otkazu. Na koncu Matas je završio u istražnom zatvoru jer je započeo i sudski postupak protiv njega pod optužbom da je „uznemirio javnost, narušio ugled službe unutarnjih poslova i njegovih čelnika“.

U središtu priče koju donosi knjiga je danas živući akter, svjedok i žrtva tih nemilih događanja Filip Matas, a autor je politolog dr.sc. Šenol Selimović. Nakladnik knjige je Ogranak Matice hrvatske u Zadru. Recenzenti su povjesničari sa Sveučilišta u Zadru, dr.sc. Zlatko Begonja i Luka Knez. Knjiga će uskoro biti predatavljena zadarskoj javnosti u organizaciji Matice hrvatske.

-To je istinita priča o sudbini Filipa Matasa, čovjeka koji je po cijenu gubitka  slobode i lagodne egzistencije odlučio slijediti svoju savjest. Međutim, ova je priča i puno više od toga, ona je svojevrsni doprinos kulturi sjećanja koje nas trajno opominje i podučava da kao ljudi nikada ne posustanemo u obrani i širenju ljudskih prava, odnosno da se tako nešto što je proživljavao Matas više nikada nikome ne može i ne smije dogoditi – kaže Selimović te nam otkriva:

Tijekom istraživanja analizirao sam arhivsku i medijsku građu, obavio razgovore sa živućim akterima i suvremenicima te velike afere koja je dominantno obilježila političku scenu Zadra 1988. godine. Ilustracije radi, tadašnji tjednik Narodni list je u svom novogodišnjem broju iz 1988. objavio rezultate ankete u kojoj su građani birali „najdogađaj“ u toj godini. Po rezultatima ankete, „afera praćenja“ je dospjela na sam vrh, na drugo mjesto. Prvo mjesto pripalo je izgradnji dječjeg odjela pedijatrije koju je financirao Antićev SAS. Dakle, bio je to zadarski big story koji je obilježio vrijeme kraja jedne političke ere u Zadru.

-Taj slučaj, što zorno svjedoče sudski i arhivski materijali od kojih su neki označeni oznakom „strogo povjerljivo“ ili „državna tajna“, otkriva nam na zadarskom primjeru kako je krajem 80-ih godina u praksi funkcionirao autoritarni jednostranački sustav bivše države, pri čemu su strukture represivnog aparata (policija, tužiteljstvo, sudstvo) djelovale u uskoj sinergiji sa službenim stajalištima političkih vlasti, konkretno partijskog komiteta. Osim toga, „afera praćenja“ je pokazala i kako je i etnička, ne samo ideološka struktura u tim službama utjecala na tu praksu političko-sudskih obračuna s ljudima koji su bili nepoćudni za vladajući režim. „Afera praćenja“ se, između ostalog, ispostavila i kao politički motiviran sudski obračun s hrvatskim kadrovima u tadašnjoj zadarskoj policiji, gospodarstvu i prosvjeti, pojašnjava Selimović koji je na ovoj knjizi radio godinu dana.

Dakle, knjigom se želi prikazati funkcioniranje političkog života u Zadru u razdoblju „sutona komunizma“, u vrijeme pred velike radikalne promjene koje će zadesiti cijelu istočnu Europu pa tako i bivšu Jugoslaviju iz koje je Hrvatska 1990. istupila i započela svoj samostalni demokratski put.

-Jedna takva knjiga, smatram, ima opravdanje i u činjenici da politički život Zadra u zadnjim godinama jugoslavenskog komunističkog razdoblja, neposredno pred velike demokratske promjene, još nije izdašno elaboriran, tako da ne postoji još uvijek dovoljno izdanja koja bi politološki ili historiografski istražili i stručno obradili tadašnje društvene prilike i njihove implikacije na život ljudi zadarskoga kraja – dodaje autor knjige koji je za njezino pisanje prikupio izdašni materijal, i to: arhivski materijal iz fonda Saveza komunista koji se odnosi na ovu temu, zatim dokumente bivše policijske stanice Zadar i republičke policije te Općinskog suda Zadar i bivšeg tužiteljstva Općine Zadar.

Upitali smo za komentar i Filipa Matasa, koji je aktivno surađivao s autorom u ovom izdavačkom projektu:

-Drago mi je da su ti događaji u kojima sam potpuno nevin platio veliku cijenu, osobno i cijela moja obitelj, biti na neki način „ukoričeni“ i dostupni široj javnosti. Bilo bi mi drago da ova knjiga, osim što predstavlja „moj slučaj“, bude neka vrsta opomene i podsjetnika, poglavito mlađim naraštajima, da državu, slobodu i demokraciju koju smo kao narod izborili treba čuvati i stalno njegovati i razvijati – kratko je prokomentirao Matas.