Na Jadranskoj magistrali kreću veliki radovi od Zadarske županije do iza Dubrovnika– ovo su detalji
Na Jadranskoj magistrali (DC 8), koja ide kroz četiri dalmatinske županije, uskoro bi trebali krenuti nešto manje od milijun eura vrijedni radovi te bi trebali povećati sigurnost vozača motocikala i mopeda
Investitor su Hrvatske ceste (HC), a posao je, kako je navedeno u Elektroničkom oglasniku javne nabave, dobila tvrtka Pismorad. On uključuje postavljanje novih vertikalnih znakova te onih o ograničenju brzine na kolniku, kao i rekonstrukciju postojećih ograda i postavljanje novih koje će imati zaštitu od podlijetanja za motocikliste, a bit će s najnižim stupnjem krutosti, odnosno kad na njih naleti vozilo, ograda ga neće odbijati, već se sama gotovo sasvim deformirati. U njih će se ugraditi senzori koji bi centrima HC-a odmah trebali dojaviti dođe li do udara vozila.
Prometne elaborate za područja sve četiri županije napravio je Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu te će se prema njihovim nacrtima izvoditi radovi.
Predviđeni rok za izvođenje radova na području Zadarske županije su 63 dana, u Šibensko-kninskoj 147 dana, u Splitsko-dalmatinskoj 168 dana te u Dubrovačko-neretvanskoj 105 dana. Rok za izvođenja radova počinje teći nakon što HC pisano o tome obavijesti Pismorad najkasnije sedam dana unaprijed. Hoće li se to poklopiti s turističkom sezonom ili će se s radovima pričekati da ona završi, ostaje nam vidjeti.
Kako stoji u elaboratima stručnjaka s Prometnog fakulteta, tijekom godina zabilježen je niz nesreća, poput slijetanja vozila s ceste, što upućuje na potrebu za nizom mjera za povećanje sigurnosti motociklista, a to uključuje postavljanje dodatne zaštite od podlijetanja za motocikliste u zavojima, produživanje postojeće i postavljanje nove čelične zaštitne ograde s ugrađenom zaštitom od podlijetanja za motocikliste u zavojima, smanjenje dozvoljene brzine kretanja motornih vozila na 40 km/h, postavljanje sustava za nadzor i detekciju udara u zaštitnu ogradu i zamjenu dotrajale vertikalne prometne signalizacije, piše tportal.
Što se oznaka na kolniku tiče, njihovo glavno svojstvo bit će da noću budu vidljive te ujedno otporne na klizanje. Zaštitne odbojne ograde nadogradit će se tako da će se dodati zaštita od podlijetanja za motocikliste, a nove čelične ograde koje će se postavljati morat će imati stupanj otpornosti A. Riječ je o najnižem stupnju krutosti, odnosno sama ograda postupnije apsorbira kinetičku energiju vozila, odnosno kad naleti na nju, neće ga odbijati, već će se sama gotovo u potpunosti deformirati.
Kako se neke lokacije unutar zone obuhvata na DC8 nalaze izvan naselja ili na dijelovima na kojima nije očekivana veća količina prometa, izlijetanje motociklista s ceste i udar u odbojnu ogradu može proći nezapaženo dulje vrijeme, posebice ako je riječ o motociklistu koji se nije kretao u skupini, stoga je najavljena implementacija posebnih mjera.
“U svrhu povećavanja prometne sigurnosti, primarno za motocikliste, ali i za sve ostale korisnike, predložena je implementacija mjere kojom će se detektirati udar u odbojnu ogradu te će se takva informacija proslijediti putem web aplikacije nadležnim službama (RCNUP u Dugopolju i SCNUP u Karlovcu) kako bi obilaskom lokacije utvrdili radi li se o prometnoj nesreći te pomogli unesrećenim osobama”, naveli su s Fakulteta prometnih znanosti zašto predlažu ugradnju senzora na branicima zaštitne odbojne ograde.
Dodali su da će senzori mjeriti akceleraciju, odnosno G-sile koje se javljaju prilikom udara u branik. Ti senzori moraju biti potpuno autonomni, odnosno s baterijskim napajanjem trajanja minimalno četiri godine, a kako bi se osigurala ispravna detekcija svih udara, postavljat će se na svaka četiri metra branika.
Prema podacima MUP-a, prošla godina bila je jedna od najcrnjih za motocikliste i mopediste. Poginulo ih je 72, što je 16 više nego u 2022. godini. Tijekom 2022. vozači motocikala i mopeda skrivili su 1358 nesreća, a sudjelovali su ukupno u njih 2471.
Velik broj motociklista i mopedista godinama gine na Jadranskoj magistrali, a na pojedinim dionicama južno od Splita pa do doline Neretve gotovo da nema zavoja s pločom koja obilježava mjesto na kojem je poginuo netko od njih, prenosi N1.