Gotovo tri četvrtine zemalja svijeta priznalo je državu Palestinu koju je proglasilo palestinsko vodstvo u egzilu prije više od 35 godina, što su Španjolska, Irska i Norveška danas odlučile slijediti. Sedmomjesečni rat između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, potaknut brutalnim terorističkim napadom na izraelski teritorij 7. listopada, iznova je potaknuo pozive za priznanje palestinske države, prenosi Index.hr.
Prema podacima palestinskih vlasti, 142 zemlje od 193 države članice UN-a priznale su Palestinu. Četiri karipske zemlje (Jamajka, Trinidad i Tobago, Barbados i Bahami) posljednje su zemlje koje su se pridružile popisu na kojem nema većine zemalja zapadne Europe i Sjeverne Amerike, Australije i Japana.
Španjolska, Irska i Norveška su danas objavile da će priznati državu Palestinu 28. svibnja. Sjedinjene Države prošli su mjesec iskoristile pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a kako bi blokirale rezoluciju kojom se htjelo Palestinu proglasiti punopravnom članicom međunarodne organizacije.
Proglašenje neovisnosti i prva priznanja
Dana 15. studenoga 1988., nekoliko mjeseci nakon početka prve intifade, vođa Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Jaser Arafat proglasio je “uspostavu države Palestine” s Jeruzalemom kao glavnim gradom. Nekoliko minuta kasnije Alžir je prvi službeno priznao novu državu.
Tjedan dana kasnije već je četrdeset zemalja, uključujući Kinu, Indiju, Tursku i većinu arapskih zemalja, poduzelo isti korak. Slijedit će gotovo sve zemlje afričkog kontinenta i sovjetskog bloka. Tijekom 2010. i 2011. Palestinu je priznala većina latinoameričkih zemalja.
Jednom nogom u UN-u
Pod predsjedanjem Arafatova nasljednika Mahmuda Aabasa, palestinska samouprava, uspostavljena Sporazumom iz Osla (1993.), pokrenula je diplomatsku ofenzivu u međunarodnim institucijama. UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) otvorio je put priznanjem Palestine svojom punopravnom članicom u listopadu 2011. godine.
Povijesnim glasanjem u studenome 2012. Palestina je dobila status države promatrača u Ujedinjenim narodima, što joj je, u nedostatku statusa punopravne članice s pravom glasa, omogućilo pristup agencijama UN-a i međunarodnim ugovorima.
Palestinci su se 2015. godine pridružili Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), što je omogućilo otvaranje istraga o izraelskim vojnim operacijama na palestinskom teritoriju. Sjedinjene Države i Izrael osudili su tu odluku.
Švedska, pionir u EU
Godine 2014. Švedska je postala prva članica EU koja je priznala državu Palestinu. Češka, Mađarska, Poljska, Bugarska, Rumunjska i Cipar, kao dio tadašnjeg sovjetskog bloka, to su učinili mnogo prije nego što su se pridružili Europskoj uniji.
Švedska odluka, objavljena u trenutku kada se činilo da su napori za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba u potpuno slijepoj ulici, dovela je do godina burnih odnosa s Izraelom. Španjolska, Irska i Norveška odlučile su danas slijediti švedske stope, dok druge zapadne zemlje već dugo smatraju da formalno priznanje palestinske države mora biti rezultat mirovnog procesa s Izraelom.
Priznanje Palestine najavile su i Malta i Slovenija, a i Australija je objavila da postoji takva mogućnost. Hrvatska nije za sada najavila priznanje neovisne palestinske države.