DARIJO BRZOJA Dite Zadra: Volim pomagati drugima da razumiju nešto samo po sebi vrlo kompleksno, kakva je vremenska prognoza…

Kiša, sunce, oblačno, vedro, hladno, vrućina, -2, +32, malo ljeto, malo zima, pa ti brate moj znaj…

Proljeće kao da se poigrava s nama, negdje iz prikrajka se da ne vidimo, smijulji, podrugljivo ili simpatično cereka, kako već uzimate pozitivno ili negativno meteo aktivnosti majčice nam Zemlje, prirode, okružja.

Je li ovo normalno, ni najstariji ne pamte, i slično, čitamo, pratimo, po portalima i društvenim mrežama, zaboravljamo da smo isto čitali i pratili i prije godinu, dvije, osam, 28. Klasika. Ništa nova…

-Pa, da. Eto, ne tako davni siječanj je na području Hrvatske bio prilično prosječan, ako bismo gledali ukupnu srednju mjesečnu temperaturu i količinu oborina. No, prosjek je u ovom slučaju varljiva dimenzija jer se u njemu skrilo – nekoliko ekstremno toplih i nekoliko iznimno hladnih razdoblja. Izmjena ekstrema upravo je jedna od karakteristika globalno toplije atmosfere koja sadrži više energije. Veljača je pak u potpunosti otišla u pozitivan ekstrem, pa smo tako na području Hrvatske imali od 3.3 do 7.4 stupnjeva višu srednju mjesečnu temperaturu zraka, a za Zadar je to bilo -ukupno 4.4 stupnja iznad prosjeka. Protekle veljače zabilježene su kod nas i najviše temperature zraka za drugi mjesec od kad postoje mjerenja do danas, a visoke temperature u cijeloj zemlji su uzrokovale preuranjenu cvatnju drveća, poglavito voćki. Prošla veljača je bila najtoplija zabilježena veljača i na globalnoj razini, probijajući rekord koji je do sad držala veljača 2016. Razlog tome, vrlo vjerojatno je i ovosezonska prisutnost El Nina. Naime, periodičko zagrijavanje istočnog Pacifika iznad normale, koje se događa svakih 2 do 7 godina, poremeti opću cirkulaciju atmosfere i u pravilu povisi globalnu temperaturu, a tada se u Europi može manifestirati kroz topliju drugu polovicu zime- kazuje nam poznati meteorolog Darijo Brzoja.

Dakle, uglavnom i konkretno „no frks“, nema razloga za ikakav alarm. Barem ne onaj nekakav hitan, priroda nas ne zeza, nego jednostavno čini ono što joj i je kroz cijelu povijest bivanja u „opisu posla“.

Normalno, znatiželja je kad se radi o prognozi uvijek prisutna. Nastavak proljeće, ljeto, jesen, prilike su slične ili će biti kakvih blic iznenađenja?

-Kao i mjesečne, i sezonske prognoze imaju svoja ograničenja, i to svakako treba uzeti u obzir. Prema nedavnim izračunima za područje Dalmacije predviđa se toplije vrijeme od prosjeka za svaki od šest mjeseci, od travnja do rujna, pri čemu se najveće pozitivno odstupanje primjećivalo upravo za travanj. Pritom bi proljetni mjeseci, travanj i svibanj, kao i ljetni lipanj bili i nešto kišovitiji, a srpanj, kolovoz i rujan pak suši od prosjeka, pa ako već sad morate birati vrijeme za godišnji odmor, mislim da je jasno koja razdoblja imaju veću šansu biti manje kišovita. Ipak, osobno iskustvo i općenito višegodišnje kontinuirano praćenje atmosferskih procesa u takvim situacijama govori mi, da ta ista razdoblja mogu biti podložnija toplinskim valovima, ali i lokalno jačim olujama. Svakako treba naglasiti da ukupno toplije vrijeme, ne znači da ne može biti i kraćih hladnijih razdoblja od prosjeka, samo ih, prema tim izračunima u idućoj sezoni očekujemo manje nego je to uobičajeno- referirao nam je još koncem veljače Brzoja. I precizno već tada opisao ono što smo i doživjeli i doživljavamo ovih dana, tjedana… Travanj je na kraju bio topliji od prosjeka, no ne i ekstremno za što je zaslužno jedno hladnije razdoblje krajem jeseca. I ponovno, kao i u siječnju, vidjeli smo ekstreme u pozitivnom i negativnom smislu, što je u konačnici umanjilo ukupnu srednju mjesečnu emperaturu. Trenutne prognoze ukazuju na pozitivno odstupanje temperature od prosjeka za područje Dalmacije za svaki pojedini mjesec sve do studenog, pri čemu bi najsušniji bili kolovoz i rujan.

Na koncu, podsjeća i poziva:

-Sad već i vrapci na granama znaju da je minula godina bila globalno najtoplija u posljednjih 170, od kad postoje mjerenja, pri čemu su srpanj i kolovoz bili i dva najtoplija mjeseca u tom istom razdoblju. I u Hrvatskoj je 2023. bila vrlo topla do ekstremno topla, pri čemu zadarsko područje pripada upravo u ta ekstremno topla područja s temperaturnim odstupanjem od 1.4 stupnja u odnosu na tridesetogodišnje razdoblje 1991.- 2020. koje uzimamo kao normalu. Uz to, zabilježen je i višak oborina koji se za zadarsko područje prije svega odnosi na kišovitu lanjsku zimu i proljeće, 2023. Godinu ćemo svakako pamtiti i po toplinskim valovima te snažnim olujama, poput one iz srpnja koja je napravila ogromnu materijalnu štetu, uz nažalost i ljudske žrtve, u Zagrebu, ali i drugdje u kopnenom području. Opasne vremenske pojave su realnost, i stoga je važno pratiti upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda, koja u svim informativnim emisijama integrirano u vremensku prognozu objavljujemo i na Novoj TV- informira nas, upoznaje i zaključuje Darijo Brzoja.

…

DITE „DONATOVA GRADA“

Kaić u moru, njih dva.

-’Oće kiša?

-Neman pojma…

-Pa ‘ko zna?

-Brate mili, naš mali Brzoja!

Na tako davno prognozu su pod Velebitom predviđali pogledavajući put “Bodula”, Paga ili Dugog otoka. Kako iz kojega “kantuna” promatranja. Kada bi se nebo i obzor nad škojem iznenada “zacrnili”, bilo je jasno da nakon “ne može ovu lipotu ni’ko platit”, bonace i sunca, u hipu idu nevera i “lumbrela”. Malo po malo, kanoćal, “virkanja kroz ponistru” i drevna pučka nagađanja nastala na temelju ponašanja i kretanja biljaka, životinja, zraka, zvijezda i sazviježđa, zamijenila je prava znanstvena meteorologija. Umjesto u visinu iznad čamca, ribari danas prije izlaska na more motre u smjeru – TV ekrana. Nestrpljivo nakon izvješća o “kriznim, inim i sportskim situacijama” iščekujući srdačan ton i stručan komentar o aktualnim i skorim klimatološkim prilikama i neprilikama, mlađahnog smeđokosog čovjeka. Darijo Brzoja, kaže u Dnevniku Nove TV, potpis “na dnu televizora”, možda niste ni slutili, naš je donedavni sugrađanin, “dite Donatova grada”.

-Rođen sam u Kninu 1980., a za vrijeme Domovinskog rata s obitelji sam preselio u Zadar i tu nastavio školovanje, prvo u OŠ Šimuna Kožičića Benje, zatim u Prirodoslovno matematičkoj gimnaziji Franje Petrića. Oduvijek sam bio zaljubljen u svijet, prirodu, fiziku, matematiku, i otkada znam za sebe zanimalo me je “kako stvari rade”, a već je u osnovnoj školi bilo jasno da ću se baviti fizikom, samo još nisam znao kojim područjem točno. Istraživački duh gajio sam i kroz srednju školu, a po prilici već kod upisa fizike na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu, odlučio sam da ću se na trećoj godini studija kad se biraju smjerovi, usmjeriti prema fizici atmosfere i mora – ispričao nam je za jednog razgovora „naš Brzoja“.

RIVA I KALELARGA

Popularni prognostičar vrlo rado dolazi u stari kraj. Nerijetko se Darija može vidjeti na Rivi, Kalelargi, Forumu, Foši, kod Branimira, Donata.

-U Zadru sam proveo najljepše dane svoje adolescencije, tu su moji, obitelj, najbolji prijatelji. Premda živim u Zagrebu, a danas sutra možda i negdje dalje, tko zna, uvijek nosim sa sobom Zadar. To je za mene, kako kažemo, “doma”. Tamo sam razumljivo više ljeti nego zimi, zna se dogoditi da me nema po nekoliko mjeseci, a onda da dođem i tri puta u mjesec dana. Jednostavno, sve ovisi o poslu i drugim obavezama. – često naglašava uz prepoznatljiv i karakterističan široki smiješak…

-U Zadru sam skoro svaki mjesec, i to je obično jedini slobodan vikend, kad ne radim, ali moram naglasiti, prema vlastitom izboru. Po prirodi sam radoholičar, imam tu sreću da volim svoj posao, da ga gotovo i ne smatram poslom, a to je posljedica, rekao bih, niza ispravnih i možda u danom trenutku nepopularnih odluka. Želim reći da u današnje vrijeme kad svi pričaju o klimi i kvaliteti zraka, kao o gorućim temama, mislim da mi je dužnost spuštati loptu na zemlju i pokušati realno iznositi probleme, kao i potencijalna rješenja za budućnost. Danas je veća opasnost od manipulacije činjenicama, nego od samih činjenica. Ono što konstantno treba naglašavati jest svakako da su nam potrebni otporniji sustavi, kao i snažnija primjena novih i čišćih tehnologija. Kao što su nedavni jaki potresi na zagrebačkom i petrinjskom području skrenuli pozornost na provedbu propisa u gradnji, tako nam i atmosferski ekstremni događaji nalažu bolje projektiranje mnogih sistema budućnosti, od gradova i prometa do transporta, poljoprivrede i turizma. Veliki napredak bila bi i bolja provedba već postojećih rješenja, zakona i propisa. Čovječanstvo trenutno brzo napreduje, teška vremena stvaraju snažne ljude, a snažni ljudi stvaraju bolja vremena. Trenutno smo upravu tu gdje postajemo snažniji, pa imamo i argument za vjerovati u bolju i otporniju budućnost- optimizmom i danas plijeni Darijo Brzoja.

BRODARICA I KOŠARKA

Meteorolog se nerijetko prisjeća:

-Mladost sam proveo u kvartu Brodarica gdje i danas žive moji roditelji. Imao sam sreću da su mi i osnovna i srednja škola bile doslovno na pet minuta do stana, a kvartovsko društvo je bilo zakon. Bile su to dijelom i ratne godine, mislim da smo ih s druženjem svi nekako lakše proživjeli. U srednjoj školi smo znali često ići na košarkaške utakmice, čak i tu u Zagrebu za vrijeme studija. No, danas više nemam vremena ni za TV, živim prilično intenzivno, puno radim, sudjelujem u hrpi projekata…

LJUBAV FIZIKA I NADČOVJEK TESLA

Je li mi netko kao uzor usadio ljubav prema fizici i što me je k njoj vodilo, da je zavolim kao osnovac? Nisam imao neke posebne uzore dok sam bio u školi. Bio sam samo jako znatiželjan i rano sam shvatio da su moji talenti moja karta za uspjeh u životu, i da je to papučica koju treba nagaziti. I nagazio sam je, ha-ha. Kasnije sam iznova otkrio Teslu i od tad sam do danas fasciniran likom i djelom tog čovjeka. Ili da kažem – nadčovjeka…- otkrio je u jednom danom nam intervju prognostičar.

U 1998. NA DRŽAVNOM – GIMNAZIJA…

“Osamnaestogodišnji Darijo i sedamnaestogodišnja Marta započeli su svoj rad u drugom mjesecu i, unatoč brojnim školskim obavezama, intenzivno na njemu radili, posjećujući često i Canmar…

Njihov trud i vrijeme uloženi u radnju, kao i istraživačka upornost su se isplatili – prvom mjestu na Županijskom natjecanju (maksimalnih 70 bodova) svakako su doprinijele i fotografije koje su za potrebe radnje sami izradili a kojih nema ne samo u školskim udžbenicima, već ni u hrvatskoj ni svjetskoj literaturi. Darijo je čest sudionik natjecanja – prošle, pretprošle i ove godine sudjelovao je na Državnima iz fizike i matematike, gdje je zauzimao visoka mjesta, za njih se priprema cijele godine, odličan je učenik i namjerava se upisati na studij elektrotehnike ili fizike, a slobodno vrijeme odvaja za druženje s prijateljima”…

Dakle, Darijo nije nitko drugi doli naš danas poznati meteorolog, popularno lice s Tv ekrana, Darijo Brzoja, a skupa s Martom Dušević predstavljao je radom naziva: Utjecaj žive hrane na rast i preživljavanje ličinki lubina, pod mentorstvom prof. Marije Vucić, Zadarsku županiju i Gimnaziju Franje Petrića na Državnom natjecanju iz biologije, u Gospiću, 11.-14. lipnja 1998. Upravo je on i nagovorio Martu na sudjelovanje u natjecanju, premda nju i inače zanima taj predmet, otkrila je na 38. stranici zadarskog Narodnog lista, prije više od dva i pol desetljeća kolegica Koraljka Mičić u tekstu popraćenom fotografijama kao vrijednim dokumentom prohujala vremena darovitih srednjoškolaca autora Adama Vidasa.

POZNATO LICE S EKRANA

Prošlo je blizu 20 godina, kako se, 10. 10. 2005., preko ekrana krenuo družiti s gledateljima.

-Svi skupa smo u informativnom programu u ovih svih ljeta napravili mnogo, uz veliki trud i rad. Trema pred kamerama? Ma, ne razmišljam o tome, televizijsko okruženje za mene je prirodno, kao i uloga voditelja. Volim objašnjavati i pomagati drugima da razumiju nešto što je samo po sebi vrlo kompleksno i komplicirano, kao što je vremenska prognoza. Netko treba tu matematiku i fiziku pretvoriti u priču o suncu, kiši i oblacima. Mislim da mi ne ide nimalo loše, ha-ha. Ljudima je uvijek drago kad vide poznato lice s televizije, najčešće me pitaju za prognozu, i naviknut sam već na takva “ulijetanja” – ustvrdio nam je u prošlom razgovoru popularno nam TV lice sinoptičara kojega kolege i bliski poznanici opisuju i onda i dan danas istim riječima i samo epitetima – marljiv, duhovit, šarmantan, kreativan. Diplomirani fizičar. I umjetnička duša. Ljubitelj fotografije i krasnih stihova koji su uglazbljeni našli svoje mjesto u repertoaru Ivane Banfić, Ivane Radovniković, Giuliana…

-Kako sam se našao u pisanju pjesama? Počeo sam pisati jer mi se nije baš sviđalo ono što sam mogao čuti putem radija. Znao sam da mogu bolje, u tom razdoblju života, za mene je glazbena industrija bila ispušni ventil, zabava. Na kraju i dobar komplement znanosti koja me je u potpunosti okupirala – otkrio nam je voditelj vremenske prognoze Nove TV, Darijo Brzoja.

I, DA…

Razgovor s Darijom vodili smo i prije proljeća. Evo što nam je najavio tada kada smo priupitali za meteo-prognozu aktualnog godišnjeg doba…

-Najnovije prognoze za sljedeća 4 tjedna (od 11. ožujka) daju pozitivno odstupanje srednje tjedne temperature zraka za područje Hrvatske, pri čemu je moguće da svaki od četiri sljedeća tjedna prosječno na Jadranu bude i nešto kišovitiji od prosjeka. Premda su marčane bure nadaleko poznate, u idućih mjesec dana ipak su nam veće šanse za jugo, nego za buru. Svakako treba istaknuti da pouzdanost mjesečnih prognoza nije na razini onih kratkoročnih, dnevnih, i da je za planiranje aktivnosti potrebno prognozu pratiti svaki dan. Ovdje govorimo o sustavima koji što zbog urođene prediktabilnosti, što zbog numerike unutar samih izračuna modela imaju svoja ograničenja i potrebno ih je dobro poznavati te znati što u kojem trenutku i od koje vrste prognoze možemo očekivati. Srećom, još uvijek nema niskih temperatura i mraza na vidiku, iako zima sve do svibnja itekako može ošinuti repom- najavio je i -pogodio Brzoja. (P.LIVAJIĆ)