Za koga glasaju mladi, a za koga stari birači? “Najvažnije je da mladi ne glasaju – nogama”

Za koga najviše glasaju stariji, za koga mlađi birači? Kome povjerenje daju oni sa završenom osnovnom školom, kome visokobrazovani? Dio odgovora na ova pitanja ponudile su Ipsosove izlazne ankete, piše N1.

Znaju li stranke uopće tko su njihovi glasači? I znaju li im se obratiti na pravi način? Tko su glasači SDP-a, Mosta, HDZ-a…? Evo što kažu građani:

“Ljudi koji su stvarno vjerni HDZ-u od početka otkad je stvoren. I oni će za HDZ glasati bez obzira kakvo je stanje, valjaju li oni ili ne, rade li dobro ili ne – i to se vidi.”

“Za HDZ glasaju oni koji domoljubno misle. Za SDP jugonostalgičari! A za novije stranke poput Možemo, Mosta – isto tako kao i SDP.”

“Za SDP mislim da glasaju ipak obrazovaniji, mlađi. A za Možemo, spoj mladosti, htijenja, možda ne toliko iskustva, koliko poštenja.”
Prema istraživanju Ipsosa za HDZ glasaju dominantno stariji birači, a vodeća stranka ima i najveći postotak glasača s osnovnom školom. Čak 17 posto dosadašnjih glasača HDZ-a okrenulo se Domovinskom pokretu.

Damir Habijan, ministar gospodarstva, kaže: “Ja se mogu referirati na ono što smo mi prije manje od godinu dana provodili u Varaždinu. Pokazalo se da je najveći postotak mladih između 18 i 29 godina upravo izabrao HDZ kao opciju.”

Ankete pokazuju da SDP nije uspio dobiti veću podršku od HDZ-a niti kod vlastitog tradicionalnog biračkog tijela – visokoobrazovanih i žena.

Peđa Grbin komentira ovako: “Trebamo vidjeti kako se otvoriti prema određenim demografskim skupinama, ali isto tako i kako se ojačati u određenim područjima Hrvatske gdje nam je rezultat slabiji. To su unutarstranački koraci. Činjenica jest nepobitna, SDP jest na ovim izborima bio druga stranka, a ono na što mi aspiriramo, ipak je više od toga.”

Možemo i Most ipak profitirali?

Politički analitičar Dražen Lalić smatra da ovakav SDP ne uspijeva zadovoljiti visoka očekivanja od glavne opozicijske stranke.

“U ovom slučaju SDP snosi posljedice svoje aktualne loše politike. Prije svega vezane uz neuspjeh u formiranju predizborne koalicije i krah tog projekta predsjednika kao premijera. Kad se prvih nekoliko sati činilo da je Milanović dao ostavku i da je bez opterećenja krenuo u utrku, onda je ta potpora bila jako velika, a onda je došlo do otriježnjenja. Znate, ljudi ne vole kad netko ostane na pola puta, kada kalkulira, pogotovo u politici”, ističe Lalić.

Lalić smatra da je u situaciji nezadovoljstva Milanovićevim kalkuliranjem Možemo postao glavni pobjednik izbora sa strane oporbe. Najveću podršku dali su im najnoviji i najmlađi birači.

“Mladi ne gledaju dnevnike i obraćati im se na te tradicionalne načine nema smisla. Mislim da smo mi kroz društvene mreže uspjeli doći do njih. To pokazuje da naša mladost ima želju aktivno sudjelovati u oblikovanju društva”, napominje Ivana Kekin iz Možemo.

Mostovac Zvonimir Troskot smatra da su ovi izbori bili tranzitni jer se sada događaju dvije nove stranke – Most i Možemo.

“Dolazi do jedne nove desnice, odnosno nove ljevice koje ćemo imati prilike gledati već možda na sljedećim izborima kao glavne protagoniste hrvatskog političkog života. Procesno su HDZ i SDP kao takvi dali svoje i mislim da ulaze polako u političku povijest”, kaže Troskot.

Dražen Lalić pak naglašava: “Meni je najvažnije da mladi ne glasaju onim što neki eksperti sa Zapada nazivaju glasanjem nogama – a to je odlaskom iz zemlje, da su pokazali interes za izbore i samim time vezali svoju sudbinu.”

Nadajmo se samo da se neće predomisliti ovisno o raspletu postizbornih pregovora.