Zadarska županija prva u Hrvatskoj s Institutom za hrvatski jezik potpisala Sporazum o suradnji u provedbi identifikacije potencijalno darovite djece

Zadarska županija i Institut za hrvatski jezik potpisali su danas u Domu Zadarske županije Sporazum o suradnji u provedbi identifikacije potencijalno darovite djece iz područja hrvatskog jezika.

Riječ je o pilot projektu u koji su, osim županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport i  Instituta za hrvatski jezik uključeni još i predstavnici Sveučilišta u Zadru te Agencije za odgoj i obrazovanje.

Po izradi mjernog instrumenta za identifikaciju potencijalno darovite djece, provest će se testiranje u školama kojima je osnivač Zadarska županija te će darovita djeca pohađati radionice za darovitu djecu tzv. Centar izvrsnosti.

„Mi u Zadarskoj županiji volimo biti prvi po nečemu. Volimo širiti vidike, probijati granice, počinjati nove priče. I to je ono što ovo područje prati još iz davnih vremena. Možda je prigoda spomenuti 1396. i prvo hrvatsko Sveučilište ovdje u Zadru, 1536. kada je Ninjanin Petar Zoranić dovršio pisanje prvog hrvatskog romana, 1604. kada je iz tiska izašla prva hrvatska gramatika Bartola Kašića Pažanina, 1806. kada je ovdje počeo izlaziti Kraljski dalmatin kao prve novine na hrvatskom jeziku ili, da se malo prebacimo i u prirodne znanosti, 1874. kada je u staroj zadarskoj bolnici izvedena prva operacija uz eter narkozu u čitavoj jugoistočnoj Europi.

Danas smo ponovo prvi. Zadarska županija prva je hrvatska županija koja je Institutom za hrvatski jezik potpisala Sporazum o suradnji u provedbi identifikacije potencijalno darovite djece.“, rekao je župan Božidar Longin i dodao kako se ovaj ugovor potpisuje u Mjesecu hrvatskoga jezika uoči 57. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, ali i ni dva mjeseca nakon donošenja Zakona o hrvatskom jeziku.

„Utjecaj jednog jezika na drugi postojao je oduvijek, no negativna posljedica globalizacije jest prodiranje engleskoga na sve razine hrvatskoga jezika. Žalosna je spoznaja da danas, osobito mladi, ali i oni znatno manje takvi, sve više koriste engleske riječi od hrvatskih. Tako smo i mi ovdje danas vjerojatno na jednom eventu koji će mnogi lajkati.

Jedan od pokušaja da se osvijesti činjenica o jeziku kao temeljnoj sastavnici identiteta i kulture svakako je i donošenje Zakona. Vlada RH i Hrvatski sabor zaslužuju pohvalu što je to konačno učinjeno jer, bez obzira na niz kritika koje su ga pratile, donošenje Zakona jest jako važno.“, dodao je župan Longin.

Testiranje potencijalno darovite djece  provest će se  početkom sljedeće školske godine na učenicima sedmih razreda onih osnovnih škola kojima je osnivač Zadarska županija.

Dodajmo ovome da je Zadarska županija već ranije  pokrenula projekt identifikacije potencijalno darovitih mladih matematičara te se s njima već radi.

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik dr. sc. Željko Jozić izrazio je zadovoljstvo inicijativom Zadarske županije, a na poseban način  istaknuo važnost  hrvatskog jezika za očuvanje hrvatskog identiteta.

„Ponosni smo i sretni što smo pozvani na suradnju u ovom pilot projektu, poziv me ostavio u divljenju, posebno iz razloga što se hrvatski jezik izdvaja kao nešto posebno. To je jako važno jer engleski jezik utječe na naš jezik. Ovaj projekt sigurno će učiniti da se hrvatskom jeziku pristupa kao ozbiljnoj stvari, da očuvamo hrvatski jezik kao najveću našu vrijednost. Hrvatski jezik je vrijednost koju treba njegovati“, rekao je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik  dr. sc. Željko Jozić.

Uz  ravnatelja Instituta danas su bile nazočne  njegove suradnice doktorice znanosti Ivana Kurtović Budja i Lana Hudeček, rektora Sveučilišta u Zadru  prof. dr. sc. Josip Faričić, izvanredne profesore s Odsjeka za kroatistiku pročelnica Sanja Knežević, Josip Miletić i Mirelu Šušić, savjetnica za hrvatski jezik mr. sc. Jasna Pandžić,  ravnateljica Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole Zadar Zdenka Sršen-Juričević, zatim profesorice koje su sastavile ispit Ivana Galac i Marina Marijačić te profesorice koje će održavati radionice s darovitom djecom Olivera Kardum, Tatjana Stupin, Zrinka Dobra Opačić i Marijana Kandić.