SRĐAN LIVERIĆ Ne trebaju nam goli apartmanski zidovi i kreveti, već iznajmljivač obiteljskog smještaja koji stvara dodanu vrijednost

Iza otoka Vira statistički je najuspješnija turistička godina u njegovoj povijesti. Vir je s 2.715.588 turističkih noćenja domaćih i stranih gostiju ostvarenih 2023. za 7,18 posto ostavio za sobom prethodnu i za 3,41 posto dotad rekordnu 2019. Isto vrijedi i za brojke u kategoriji dolazaka turista koje su u 2023. također bile povijesno rekordne (163.041 dolazaka) te za 7,51 posto bolje nego lanjske i za 6,14 posto bolje od dosad rekordne 2019. U srpnju i kolovozu 2023. Vir je gotovo sasvim dosegao milijun noćenja unutar jednog mjeseca (979.644 u srpnju i 962.014 u kolovozu), a također se može pohvaliti činjenicom kako je sredinom srpnja imao najveći broj turista u Hrvatskoj. Od 2016. Vir je povećao broj noćenja s 1.015.203 iz 2016. na 2.715.588 ove godine, a znatno su uvećani i turistički dolasci s 104.546 iz 2016. na 163.041 osam godina kasnije. Što ovaj rast i razvoj turizma znače za ukupno gospodarstvo i život na otoku; kako će se Vir turistički razvijati u narednom periodu, kakva će u tom razvoju biti zadaća virske Turističke zajednice, odnosno što novi Zakon o turizmu znači za otok Vir? – samo su neka od pitanja koja smo postavili direktoru Turističke zajednice Općine Vir Srđanu Liveriću.

– Kada govorimo o konkretnim pokazateljima utjecaja turizma na gospodarstvo na otoku, ili na jedan od najutjecajnijih segmenata tog gospodarstva poput građevinskog i nekretninskog biznisa – ističe direktor Liverić – dovoljno je pogledati podatke o izdanim građevinskim dozvolama posljednjih nekoliko godina te kupovini zemljišta i kuća na otoku. Vir je prema podacima županijskog odjela za prostorno uređenje nekoliko godina unazad rekorder po broju sklopljenih kupoprodajnih ugovora za nekretnine, dok je prema interesu stranaca, najtraženija destinacija za kupovinu zemljišta i kuća u Hrvatskoj. Važno je napomenuti kako je pritom kvadrat zemljišta na najboljim položajima na otoku porastao s pedesetak eura po kvadratu na petstotinjak eura, a ponekad čak 600 ili 700 eura. Razvoj turizma donio nam je konkurentnost u poslovima, bujajuće poduzetništvo, kvalitetniju i raznovrsniju uslugu u turizmu i otvaranje novih radnih mjesta. A to je samo dio priče o turizmu koji je poput rakete generirao sveukupni gospodarski razvoj otoka. Doduše, donio nam je i probleme sa sivom ekonomijom u turizmu, nepoštenim načinom zarađivanja koji izravno šteti svim legalnim poduzetnicima na otoku, ali taj problem odlučno rješavamo – napominje direktor virske Turističke zajednice.

Liverić je 49-godišnji turistički stručnjak s diplomom opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te poznavanjem engleskog, njemačkog i talijanskog jezika, a u turizmu je od malih nogu. Njegov otac, pokojni Njegovan Liverić, bio je dugogodišnji turistički rukovoditelj u nekadašnjem Haludovu koji je smatran elitnim jugoslavenskim i hrvatskim turističkim naseljem. Liverić se zato rodio u Puli, odrastao u Malinskoj na otoku Krku, a na otok Vir došao je prije deset godina.

S obzirom na to da ste odrasli na Krku i najveći dio života proveli radeći u turizmu na Kvarneru, zašto ste se odlučili graditi svoju budućnost na otoku Viru? 

– Želio sam doći živjeti u Vir. Bila je to teška i laka odluka. Morao sam napustiti rodbinu, prijatelje, poslovne veze i ambijent u kojemu sam odrastao, no osjećao sam jaku potrebu upoznati i doživjeti otok. Došao sam kao iskusan i obrazovan turistički stručnjak, pa nisam sumnjao kako ću se uspjeti pronaći u virskoj turističkoj priči koja je 2014. i 2015. već hvatala silan zalet. Vir se tada u svakom pogledu budio iz letargije, nereda i komunalne anarhije koja je postojala 1990-ih na otoku. Turizam u devedesetima gotovo da nije postojao; otok je bio potpuno zapušten i nerazvijen, dok je potencijal istovremeno bio ogroman. Nepregledan prirodni ambijent otoka, predivan zrak i prekrasne plaže, bile su strašan turistički adut i veliki izazov za svakoga tko se želio baviti turizmom. Ja sam došao kada je turizam već bio organiziran kao ključna djelatnost na otoku. Ideju je početkom dvijetisućitih imao bivši načelnik Kristijan Kapović, potom je Općina Vir donijela strategiju turističkog razvoja, a tvrtka Horwath HTL iz Zagreba izradom te strategije položila je trešnju i šlag na već gotovoj torti.

Počeli ste, ako se ne varam, u Turističkoj agenciji Vir turizam, a ne u Turističkoj zajednici koju vodite posljednjih pet godina. 

– Istina, prvi moj posao bio je u agenciji Vir turizma, ali je riječ o sličnim i dijelom istim poslovima. Agencija i sama destinacijska menadžment kompanija Vir turizam te virska Turistička zajednica, spojeni su na poslovima promocije otoka Vira poput sijamskih blizanaca. Kako sam ranije kao student radio u Haludovu na svim razinama i poslovima jedne složene turističke jedinice, i to od recepcije, ugostiteljskog centra i na poslovima kućne radinosti, lako sam se prilagodio zahtjevima agencijskog poslovanja i promoviranja destinacije. Iskustvo sam brusio i na drugim poslovima prije toga, recimo u privatnom turističkom poduzeću GPP Mikić u Hotelu Malin u Malinskoj kao voditelj turističkog kampa, potom kao voditelj ugostiteljstva i turizma u Šilu na otoku Krku. Bio sam također voditelj komercijalnih poslova u Krajani, tvornici za preradu ribe. Praktički sam odgojen, odrastao i obrazovan u turizmu.

Turističko vijeće i Skupština Turističke zajednice Općine Vir nedavno su usvojili plan i program rada za ovu godinu. Dotaknimo se prvo kratkoročnih ciljeva? 

– Na ovogodišnjem planu rada naglasak je stavljen na prilagodbi novom Zakonu o turizmu, strateškom planu održivog razvoja turizma na Viru, kontroli i suzbijanju sive ekonomije u turizmu, marketinškim aktivnostima te turističkim sadržajima i manifestacijama. Značajan dio naših financija usmjerit ćemo na daljnji razvoj outdoor aktivnosti, kulturnog i doživljajnog turizma te eno-gastro turizma. Radit ćemo na unaprjeđenju prema  takozvanom Klubu kvalitete Premium, poslovnom turizmu i projektu označavanja kvalitete u obiteljskom smještaju Welcome. To je manje-više sve ono što smo i dosad radili, ali ćemo pojačati aktivnosti, odnosno proširiti i produbiti sadržaj te priče. Pojednostavljeno rečeno, idemo prema širokoj definiciji destinacije s četiri zvjezdice. Imamo startnu poziciju i kratkoročne ciljeve, ali i dugoročno gledanje na razvoj. U perspektivi to znači da Vir, uz očekivani rast standarda ponude smještaja, zaslužuje jednu lijepu marinu sa svim dodatnim sadržajima, obalnu šetnicu od Prezide do Kozjaka te uređene i komunalno opremljene plaže na svakom dijelu otoka. U perspektivi još vidimo jedan vrhunski kamp i hotel.

Kako bi u tom kontekstu ocijenili Vir u ovom trenutku? 

– Kao destinaciju s dinamične tri zvjezdice, po prilici na razini standarda Zadarske županije. Deset godina ranije imali smo Villu Lanternu kao jedini turistički objekt s pet zvjezdica te nekoliko objekata s četiri zvjezdice. Sve drugo bili su objekti s tri i pogotovo dvije zvjezdice, a sama ugostiteljska i turistička ponuda na otoku bila je skromna. Sada na Viru imamo pet objekata s pet zvjezdica, 75 objekata s četiri zvjezdice te 981 objekt s tri zvjezdice. Nažalost, još uvijek imamo puno objekata s dvije zvjezdice i tu trebamo podignuti standard, odnosno značajnije sudjelovati u turističkom prometu u Zadarskoj županiji s objektima više i visoke kategorije. Imamo zadovoljavajućih 20 posto udjela među luksuznim objektima u Zadarskoj županiji, ali nismo zadovoljni sa svega 12 posto udjela među županijskim kućama za odmor s četiri zvjezdice. Druga važna stvar je što se svako strateško planiranje razvoja bilo koje turističke destinacije u najvećoj mjeri nužno mora oslanjati na novi Zakon o turizmu, a to znači da se naglasak stavlja na održivi turistički razvoj. Ne treba nam gomilanje slabo opremljenih objekta i apartmana bez dobre i kvalitetne turističke usluge, nego ambijentalni i autentični objekti, spomenute kuće za odmor, vile s bazenima i luksuzne apartmanske zgrade. A prije svega nam treba kvalitetan i educirani mali iznajmljivač obiteljskog smještaja te ambijent u kojemu se odvija turistička djelatnost. To moraju shvatiti i naši mali iznajmljivači, jer se novim Zakonom, među ostalim, od jedinica lokalne samouprave očekuje donošenje plana upravljanja destinacije. Održivi turizam i luksuzni turizam, odnosno premium ponuda, ključne su riječi te strategije, a svaki oblik bogatije, sadržajnije i kvalitetnije ponude dio je iste priče.

Možete li malo konkretizirati taj smjer prema kvalitetnijim oblicima turizma i što virski TZ može napraviti po tom pitanju? 

– Turizam je, znamo to svi, općenito jedna od najvažnijih gospodarskih grana, a na Viru sigurno najvažnija. Trendovi govore kako sve ponude koje idu u smjeru luksuznog turizma stvaraju nove turiste i turiste koji žele nešto novo i kvalitetnije. To ne znači da će Vir u perspektivi izgubiti dio šarma kojega ima zahvaljujući velikom broju turista, nego ukazuje na našu želju za podizanjem letvice kada je u pitanju standard na svakoj razini: od usluge, kvalitete objekta, doživljaja i na kraju same destinacije. Elementarna je spoznaja kako turizam značajno doprinosi stvaranju turističkih radnih mjesta, povećava životni standard, poboljšava infrastrukturu i potiče razvoj malih poduzetnika. Zajednička odgovornost prema okolišu i društvu također je dio iste priče s predznakom održivosti i odgovornosti prema resursima, baštini i zajednici. Godinama unazad naglašavamo kako turizam, kao glavna gospodarska grana na otoku, ne može živjeti odvojeno od okruženja. Činjenica o čistoći mjesta, komunalnoj uređenosti ili profesionalnosti i ljubaznosti domaćina u apartmanima i kućama te ljudi na svakom koraku, u startu stvara dojam o destinaciji. A naš su osnovni resurs ljudi. Oko 66 posto turističkog prometa u Zadarskoj županiji odvija se u apartmanskom smještaju, pa je jasno kako domaćini stvaraju dodanu vrijednost. Zato svaka akcija koju radimo ide u tom smjeru, pa smo, na primjer, ponudili našim malim iznajmljivačima tečaj njemačkog jezika. Iako se danas mnogi služe engleskim kao jezikom komunikacije, dočekati njemačkog gosta i razgovarati s njim na njegovom materinjem jeziku, ipak je nešto zbog čega će se gost osjećati poseban i dobrodošao. Ponuditi gostu autohton proizvod, kao što Nikolina Vučetić svojim gostima nudi vrhunski domaći virski med iz vlastitog OPG-a, također je usluga koja ostavlja snažan dojam. Elizabeta Fumić, dobitnica županijske nagrade za svoj Bad and Breakfast koncept, također je u kategoriji iznajmljivača koji nude nešto više. Vir u perspektivi mora biti upravo takva destinacija, ona u kojoj se turistima nudi nešto više, a to je šansa za sve virske OPG-ovce, ugostitelje i iznajmljivače. Imamo prirodna bogatstva i resurse, pa moramo težiti razvoju bogatije ugostiteljske i gastronomske te općenito kvalitetnije turističke ponude. Priča o autohtonoj gastronomiji ima posebnu težinu, zato je trud Vučetić i Fumić od velikog značaja. Prostor zato postoji za sve proizvođače autohtonih domaćih proizvoda, od meda, marmelade, vina, maslinovog ulja i sira, do pomidora, krastavaca i paprika. Takve ljude želimo poticati da se bave turizmom ili da svoje proizvode preko iznajmljivača plasiraju na lokalno tržište.

HTZ je priču o statistici posjećenosti i brojkama noćenja i dolazaka usmjerio prema doživljaju i dodatnoj ponudi. Gdje su granice virskih brojki? 

– Sada smo na rekordnih 2,7 milijuna noćenja. Tijekom srpnja i kolovoza imamo oko dva milijuna noćenja, što znači da granice ostvarenih noćenja i dolazaka moramo tražiti u predsezonskim i posezonskim mjesecima. Do tri milijuna noćenja možemo doći povećanjem brojki u travnju, svibnju, lipnju, rujnu, listopadu i studenomu, odnosno sadržajima naše cjelogodišnje turističke priče. Istina je da brojke više nisu u prvom planu, ali povećanje brojki u mjesecima koji nisu u samoj špici sezone neće opteretiti nikoga, a donijet će prihode i vrijednost svima koji se izravno ili neizravno bave turizmom. Upravo je prošla godina kontinuiranim povećanjem brojki tijekom cijele godine pokazala kako imamo sve raznovrsniju i privlačniju ponudu. Naša je prednost u tom kontekstu i činjenica da imamo jak udjel nekomercijalnog smještaja, ali je sve češće riječ o ljudima koji iz Mađarske, Austrije ili Slovenije barem jednom mjesečno dolaze u svoje kuće na otoku. Hrvatski vlasnici kuća na Viru, dolaze još češće. Toga prije nije bilo. Imali smo klasične vikendaše koji bi ljeti bili na otoku i poslije Vele Gospe više ne bi bilo nikoga. Sada je Vir pun automobila s registracijama iz cijele Europe, i to tijekom cijele godine, a sve to govori da je Vir uspio kao destinacija. Pažnju sada usmjeravamo na diferencijaciju otočnog turističkog proizvoda, pristupačnost, obnovu baštine, izgradnju javnih sadržaja, komunalnu infrastrukturu, uređenje javnih prostora i atrakcije koje donose doživljaj. Sve to utječe na formiranje turističkog proizvoda visoke kvalitete, odnosno luksuza. Da sažmem cijelu priču, računamo na blago povećanje turističkog prometa u predsezoni i posezoni, na produljenje sezone, što bi bio jedan od kratkoročnih ciljeva. Dugoročno, želimo se pozicionirati kao destinacija s proizvodima posebnih interesa koji goste privlače izvan ljetne sezone. I tu imamo adute kao destinacija koja godinama unazad snažno promovira cikloturizam i trekking, a najveći iskorak želimo napraviti na polju razvoja eno-gastro turizma. Imamo brojna polja, plodnu zemlju te bogato i čisto more, pa nema razloga da taj potencijal ne usmjerimo prema planiranju novih sadržaja i usluga, posebno u autohtonu gastronomiju i tradiciju uzgoja. Takav resurs i potencijal, na kraju krajeva, lako može podignuti razinu ponude i kvalitetu usluge, a onda je marketinški posao lakši i zahvalniji. Imamo dobar primjer s restoranom Kotarina koji je u kratko vrijeme uspio dobiti nove goste podižući kvalitetu usluge i proizvoda. Takvi su proizvodi sezonski neosjetljivi, održivi, a dodatan su motiv dolaska tijekom cijele godine, posebno vlasnicima kuća koji vikende provode u Viru uživajući u lijepom vremenu.

Kako virski iznajmljivači najjednostavnije mogu unaprijediti svoje poslovanje i o čemu ovisi uspjeh u poslovanju? Imate li neke praktične savjete?

– Istina je da ponekad između uspješnog i neuspješnog vođenja turističkog biznisa postoje tek nijanse, ili gotovo nevidljive niti koje doprinose uspjehu ili generiraju neuspjeh. Svatko se danas može reklamirati na kvalitetan način s pomoću suvremene tehnologije i alata koje nudi ta tehnologija. U alat podoban za marketing spada Google Maps, koji je besplatan i koristan za Vir zbog postojanja aerodroma u blizini, dok je fotografija klasičan medij koji zahvaljujući profesionalnim fotografima može podići zaradu i do 40 posto. Oni koji se odlučuju površno pristupiti ovim mogućnostima, neće dobro proći na tržištu. Na predstavljanje objekta ne treba gledati kao na trošak, a općenita je preporuka da se na fotografijama vide ljudi, autentičnost prostora, kuća, okućnica, ali i najljepše fotografije destinacije. Turistički objekt treba predstaviti u najboljem svjetlu. Drugo, treba voditi računa i o načinima na koje se formira cijena smještaja, jer i to može prevagnuti u korist uspjeha poslovanja. Svakomu bih preporučio početno izračunavanje troškova, što znači uključivanje kapaciteta i uređenja objekta u cijenu, potom postojanja dodatnih sadržaja poput bazena, jacuzzija, saune, lifta i slično. Važna informacija je mikrolokacija, odnosno postojanje konkurencije. Ako konkurencija postoji na toj mikrolokaciji s istim ili sličnim sadržajima u ponudi, nije dobro pretjerano spuštati cijenu da bi se privukao gost, jer su njima niske cijene odbojne. Također nije poželjno imati pretjerano visoke cijene, kao što se dobrom praksom ne smatra spuštanje osnovne cijene. Na primjer, kada su zbog pandemijske krize standardne cijene smještaja pale sa 150 na 80 eura, pokušaj vraćanja cijene na 150 eura brzo je kažnjen smanjivanjem vidljivosti koje određuje algoritam pretraživanja. Cijena je u tom slučaju trebala ostati ista, ali se onda mogla smanjiti davanjem popusta. Tako ne bi bilo zabilježeno da se cijena smještaja kasnije znatno povećala, a da pritom nije bilo dodatnih ulaganja u objekt. Algoritam ne prati pandemiju i krizna razdoblja. U konačnu cijenu smještaja još treba ugraditi sve troškove održavanja i vođenja objekta, vodeći računa kako je najbolje da na kraju te računice cijena smještaja bude zaokružena. Po mom mišljenju, bolje je izraziti cijenu kao 80, 85, 90, 95 i 100 eura, nego kao 81, 94 ili 102 eura. O nizu stvari treba voditi računa ako se želi uspjeh u poslu, zato su edukacije za privatne iznajmljivače uvijek višestruko korisne. Kada inzistiramo na edukaciji iznajmljivača i ukazujemo na važnost podizanje standarda turističke usluge, zapravo radimo u korist svih naših iznajmljivača na otoku. U kriznim vremenima, na primjer, najbolje su prošli luksuzni apartmani i kuće za odmor, koji su zadržali cijene iz 2019. godine. Cijene drugih apartmana pale su za 20 posto. Turizam je lijepo posao i nudi mogućnost zarade, ali nije banalan i ima svoje zakonitosti.

Istovremeno se najmanje desetljeće unazad borite sa suzbijanjem sive ekonomije u turizmu. Možete li procijeniti kakva je situacija u ovom trenutku? 

– Situacija je sada bolja nego ikad prije, što ne znači da smo posao odradili do kraja i da više nemamo što raditi po tom pitanju. Mi ulažemo ogroman napor uz podršku turističkih i drugih inspektora te našeg komunalnog redarstva da evidentiramo iznajmljivače na crno, no ostaje činjenica da ih još uvijek imamo. Želimo ih svesti na najmanju moguću mjeru, odnosno do neprepoznatljivosti u našem ukupnom turističkom proizvodu. Zato na svaki raspoloživ način želimo zaštiti naše legalne iznajmljivače i sve ljude koji uredno plaćaju svoje obaveze prema općini i državi. To nije samo zadatak turističkih zajednica, komunalnih redara i inspektora, nego misija sviju nas.

Nakon deset godina rada u Viru, smatrate li da ste napravili pravi potez povratkom na otok?  

– Došao sam iz mjesta koje je imalo tradiciju 120 godina organiziranog bavljenja turizmom u mjesto koje je u tom smislu bilo na početku, ali je već tada bilo ispunjeno silnom energijom te investicijskim infrastrukturnim, komunalnim i turističkim projektima. U jednom trenutku, možda pomalo zasićen poslovima na Krku i nakon smrti oca Njegovana, želio sam se okušati na Viru i vratiti na djedovinu. No pored obrazovanja i iskustva, s Krka sam u Vir donio astmu i bronhitis. Činjenica da Vir zahvaljujući svom položaju ima nevjerojatno pogodnu klimu, kao nacrtanu za astmatičare, samo me u jednom trenutku još odlučnije dovela na otok. Nakon desetljeća udisanja virskog zraka i šetnji uz borovu šumu i more,  zdravstvene tegobe su nestale, pa mogu reći da sam u svakom pogledu napravio najvažniji potez u životu. Uživam na najljepšem otoku na svijetu, a takav osjećaj imaju mnogi drugi ljudi iz cijelog svijeta. Gosti nam se vraćaju, kupuju zemljišta i kuće, stalno dolaze novi, a sve češće se i doseljavaju. Zar bi to radili da na Viru nije lijepo? (Kažimir Škrbić)

NADOGRAĐIVANJE USPJEŠNE PRIČE

– Mi smo kao destinacija evenata napravili sjajan posao. Na Viru su se održavale biciklističke utrke, jedriličarske regate, međunarodni atletski maratoni, olimpijski triatloni i završnice Alpe Adria Jet Ski Tour. Imali smo finale City Games, radimo Virsko ljeto, nagrađeni Advent u Viru, tradicijske Virske maškare i niz drugih manjih događaja. Organizirali smo obaranje svjetskog rekorda u ronjenju na dah i upisali se Guinnessovu knjigu rekorda. Nagrađeni smo Simply the Best nagradom časopisa Way  to Croatia i UHPA-e za Advent u Viru te s dva prestižna Zlatna Interstasa koje su dobili Općina Vir za unaprjeđenje turizma i destinacijska kompanija Vir turizam za organizaciju turističkih manifestacija. Nametnuli smo se kao obiteljska, izletnička i najjača županijska destinacija kada su u pitanju eventi i manifestacije. Zadržali smo, mišljenja sam, ono najbolje i najljepše: biciklijade od Zadra do Vira, Virsko ljeto, Advent u Viru i Virske maškare uz cijeli niz događaja na otvorenom. Vir je uspješna i ozbiljna turistička priča koju ćemo nadograditi eno-gastro manifestacijama i sličnim događajima.