Je’l mičemo naprid ili nazad? Oće bit tri ili dva? I tako, žena, mali, mala, punac, punica, i zbunjeni pisac redaka,postavljamo navlas isto pitanje godinama, svakih nekoliko mjeseci, u noći prije odlaska na počinak…
Baš kako ćemo to učiniti večeras, u subotu navečer, 30.03. uoči spavanja i buđenja ujutro s naknadnim saznanjem da se koju uru prije, na satu točnih 2:00, kod revnih nam i dragih europskih sugrađana pretvorilo u 3:00.
Dakle, ljetno računanje vremena u 2024. – o njemu se radi – započinje u zadnju nedjelju ožujka, u 2 sata iza ponoći i to tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed, a ne nikako unatrag, vrijeme u dva sata računa kao tri sata. Konkretno, u odnosu na zimsko pomicanje kazaljki koje nam donosi jedan sat sna više onu prvu noć, ovo ljetno nam i nije baš drago, makar i nakratko samo taj dan, budući da osim što u istoj sekundi gubimo 60 minuta snivanja, uzrokuje i stres za naš organizam. No, navikli smo, na našim prostorima ljetno računanje vremena prvi put se koristilo od 1916. do 1918., za Austro-ugarske vladavine, potom Kraljevine Jugoslavije i NDH, 1983. uvedeno je u SFRJ, a praksa se nastavila i nakon osamostaljenja RH.
Posljednje doba porasla je brojka protivnika, pa prema podacima Auto Cluba Europe, po pomicanju kazaljki redovna je pojava povećanog broja automobilskih nesreća u travnju, u Njemačkoj čak dvadesetak posto posto više nesreća. Pošto je potrebno otprilike 72 sata da bi se tijelo priviklo na novi bioritam, najopasniji je ponedjeljak nakon promjene vremena, kada su vozači neispavani i neprilagođeni, što im usporava reakcije na cesti, čime se brojka nesreća, kažu, drastično povećava. Također je povećan broj ozljeda na radu zbog pospanosti, a provedenim švedskim istraživanjem pokazalo se da je u tjednima iza pomicanja sata za 5 posto povećana brojka srčanih udara.
“Ispitna anketa ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan utjecaj” – upozorava kardiolog Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Coloradu, čija je studija, utemeljena na bolničkim podacima, otkrila porast broja infarkta za 25 posto prvi radni dan nakon početka ljetnog računanja. Isto se uvelo zbog uštede i bolje usklađenosti svjetla dana, školske nastave i radnog vremena. Umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje za večernje aktivnosti sat više prirodnog svjetla.
Kako bilo, uz hrpu iskazanih negativnosti, u nastupajućim tjednima sa “satom naprijed” manje i rjeđe bi se trebala gledati televizija, a češće boraviti vani i trčati, hodati ili baviti sportom, zbog duljeg dana ljudi mogu biti više na otvorenom, uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka, osjećati se bolje nego inače jer će sunce sjati u popodnevnim satima kada završava radno vrijeme što će povećati i razinu serotonina, zaslužnog za podizanje raspoloženja… (PL)