Velika subota je kršćanski blagdan. Slavi se u dan prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje…
To je dan tišine i molitve. Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o Njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje (šeol). Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.
Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkoga pomazanja, a Sveta pričest može se dijeliti samo kao popudbina (viatum).
Crkva u svojoj tradiciji čuva veliko blago. Tako je za Veliku subotu svojstveno Vazmeno bdjenje, koje se slavi noću te ga nije prikladno započeti prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje. Tada se vjernici okupljaju oko ognja, koji svećenik blagoslovi. Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samoga Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak (Alpha) i svršetak (Omega). Također se na svijeću stavljaju brojevi tekuće godine. Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmenom bdjenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim zajedničkim bogoslužnim činima. Upravo tim bdjenjem vjernici započinju slaviti Uskrs.
Također je običaj da se u Vazmenoj noći u zajedništvo Crkve prime katekumeni. Katekumenat je priprava odraslih za primanje sakramenata kršćanske inicijacije. Sakramenti kršćanske inicijacije jesu krštenje, Euharistija i sveta potvrda. Svećenik katekumene krsti vodom iz studenca koji je blagoslovio na Vazmenomu bdijenju. U taj se studenac također uranja i Uskrsna svijeća. Prikladno je da đakon ili svećenik pjeva hvalospjev uskrsnoj svijeći (Exultet), koja predstavlja Isusa Krista. U tomu hvalospjevu, svećenik moli Gospodina da ova svijeća razgoni mrak te noći.
Uz vazmenu svijeću u Crkvi odjekuje veliki vazmeni navještaj – Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći. Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario Božji život.
Prema drevnoj tradiciji, za vazmenoga bdjenja katekumeni primaju krštenje, čime se ističe dioništvo svih kršćana u otajstvu smrti i uskrsnuća Kristova.
Dani Vazmenog Trodnevlja – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota obično se nazivaju “svetima” ili “velikima” jer omogućuju ponovno proživljavanje središnjega događaj kršćanskoga otkupljenja te vjernike uvode u bitnu jezgru kršćanske vjere – muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista.
To su dani koji čine srce i stožer čitave liturgijske godine, kao i života Crkve, podsjeća N1…