IZBORI Krenula službena kampanja: TOP 10 događaja koji su obilježili pretkampanju…

Nakon što u petak u ponoć istekao rok za predaju kandidacijskih lista za parlamentarne izbore, a Državno izborno povjerenstvo provjerilo jesu li valjane, verificiralo ih i objavilo u medijima, započela je službena kampanja za parlamentarne izbore sazvane u srijedu, 17. travnja.

Neki puno konkretniji događaji označili su početak pretkampanje, odnosno ranih priprema političkih stranaka za izbore. Takvim događajem mogla bi se nazvati objava odluke stranke Možemo! s kraja lipnja prošle godine da na izbore ne ide u koaliciji s SDP-om. Prije početka službene kampanje donosimo pregled događaja koji su obilježili pretkampanju.

Možemo! odbio SDP

Lani, potkraj lipnja, Možemo! je iznenadio svoga nesuđenog partnera SDP kazavši “ne može” zajedničkoj koaliciji. Vodeći računa i o svome rejtingu u Zagrebu gdje su na vlast došli zahvaljujući i mnogim razočaranim biračima SDP-a te procjenjujući na temelju internih anketa, zaključili su da samostalnim nastupom na izborima mogu ostvariti bolji rezultat, a potom dogovarati suradnju.

“Ova odluka potvrđuje da na nacionalnoj razini vlast, postizbornu koaliciju sklopimo sa strankama od centra prema lijevo, pri čemu SDP vidimo kao jednog od glavnih potencijalnih partnera”, kazala je tada sukoordinatorica Možemo! Sandra Benčić dodajući da “zasebnim kampanjama mogu izvući veći broj birača na izbore”.

Poplava novih stranaka

Kako to biva, čim izbori zamirišu u zraku, Registar političkih stranaka napuni se novima. Još 2022. neki su saborski zastupnici osnovali nove stranke razišavši se od svojih matičnih. Izbačeni iz SDP-a osnovali su Socijaldemokrate. Milan Vrkljan istupio je iz Domovinskog pokreta i osnovao stranku Pravedna Hrvatska, a slično je učinila i kolegica mu Karolina Vidović Krišto osnivajući Odlučnost i pravednost. Prošloga ljeta šibensko-kninski župan Marko Jelić, koji je kao nezavisni kandidat više puta pobijedio HDZ, osnovao je Akciju za promjene. U godini prije izbora osnovana je i politčka platforma Umirovljenici zajedno, zastupnik Ante Prkačin pridružio se novoosnovanoj stranci Hrvatsko bilo, a poduzetnik Damir Vanđelić osnovao je stranku i nazvao je Republika. Ove godine s velikim su ambicijama europarlamentarci Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić osnovali stranku Pravo i pravda s kojom su potom ušli u koaliciju s Domovinskim pokretom. Stranku Zajedno Hrvatska potkraj veljače osnovao je razvlašteni “gazda” nekadašnjeg Agrokora Ivica Todorić.

Todorić krenuo pa odustao

Spomenuti Todorić, koji bije sudsku bitku za Agrokor dokazujući da je njegovom razvlaštenju kumovala vlada Andreja Plenkovića u prvom mandatu, dugo je najavljivao ulazak u politički ring i u izbornu utrku. Lani u proljeće najavio je da želi poraziti Plenkovića i postati premijer, a jesenas je ustvrdio da ima podršku 80 posto građana te najavio izlazak na izbore. Koncem veljače osnovao je stranku Zajedno Hrvastka koja nakon toga nije bila odveć aktivna. Ovoga tjedna priznao je da je kasnio s pripremama te objavio da odustaje od izlaska na izbore. Jedan od razloga, kako nam je sam rekao, jest taj što se kao optuženi u sudskom procesu brani sa slobode, ali nema pravo kretanja izvan prebivališta, Zagreba pa mu to otežava vođenje kampanje.

Izbor Turudića mobilizirao oporbu

Iako nema izravne veze s parlamentarnim izborima, izbor Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika voljom HDZ-ove većine početkom veljače bila je, kako se kasnije izrazio predsjednik RH Zoran Milanović “kanta koja je prelila septičku jamu”. Smatrajući ga kompromitiranim i korumpiranim, lijeva je oporba uključujući i Most, skočila na noge, a taj je događaj i samog Milanovića natjerao, kako sam reče, da prelomi i uključi se u predizbornu kampanju. Lijevo-liberalna oporba skupila se potom i 17. veljače organizirala prosvjed na Markovu trgu u Zagrebu, uvelike motivirana HDZ-ovim izborom Turudića. Novi glavni državni odvjetnik (koji je, neuobičajeno, prisegnuo dva mjeseca prije stupanja na dužnost) bio je jedna od glavnih tema u okršajima oporbenih i HDZ-ovih političara tijekom pretkampanje, a sigurno će tako biti i u službenoj kampanji. Štoviše, oporba je najavila da će joj prvi potez, ako na izborima osvoji vlast, biti upravo smjena Turudića.

Kandidati za premijera, a tih izbora nema

Iako kandidat za premijera ne postoji kao zakonska kategorija jer nema ni premijerskih izbora, nego mandatarom postaje onaj tko nakon izbora predsjedniku Republike donese najmanje 76 potpisa izabranih zastupnika ili ga uvjeri da će imati većinsku podršku u parlamentu. To, pak, ne sprječava mnoge političare da puno prije izbora, a radi lakšeg vođenja kampanje i stvaranja veće prepoznatljivosti u njoj, javno kažu da su premijerski kandidati. U slučaju aktualnog premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića to je donekle i jasno, jer on se bori za novi mandat. Prešutno se razumijevalo i da vođa najjače oporbene stranke, u ovom slučaju SDP-ov Peđa Grbin, također bude takav kandidat. No sve to nije omelo i neke druge da istaknu svoje kandidature za premijersko mjesto. Prva je to učinila Sandra Benčić iz Možemo! još početko m rujna prošle godine. Domovinski pokret najavio je svoga predsjednika Ivana Penavu kao premijerskog kandidat, a Most je kao takvog predstavio Nikolu Grmoju. Na koncu se, umjesto Grbina, pojavio i stvarni lider oporbe, predsjednik Milanović, poručivši jasno i glasno da želi ponovno biti premijer.

Na izbore u srijedu, ne u nedjelju

Još jesenas se počelo nagađati kada bi u superizbornoj 2024. godini mogli biti održani parlamentarni izbori. Propisani krajnji rok im je bio konac rujna, ali se spominjala i sredina ljeta, zatim i zima, odnosno početak ove godine, a najčešće rano proljeće, što se na koncu pokazalo točnim kada ih je predsjednik Milanović raspisao za 17. travnja. Doduše, iznenadio je sve jer dan tog datuma je srijeda, čime taj radni dan postaje neradni. Bit će to i prvi put nakon 2000. (kada su izbori održani nakon novogodišnjih praznika, u ponedjeljak, 3. siječnja) da parlamentarni izbori neće biti održani u nedjelju.

Milanović utrčao u ring

Premda je mjesec dana ranije u intervjuu za N1 u emisiji Točka na tjedan više puta ponovio da neće pomagati oporbi na parlamentarnim izborima, Milanović je, navodno prelomivši nakon izbora Turudića, 15. ožujka izveo jedan od svojih kopernikanskih obrata. Nenajavljeno se pojavio na pressici Peđe Grbina i izjavio da će biti kandidat za premijera, ali i nositelj liste SDP-a na izborima. Bio je to jedan od onih trenutaka za koji će se ubuduće, barem što se tiče političkog života u Hrvatskoj, govoriti da “nakon njega više ništa nije bilo isto”. Milanović je napravio presedan i uzburkao političke strasti, a samom SDP-u dao zamaha pa je ta stranka u anketama poskočila čak za šest posto u odnosu na prethodni mjesec.

Ustavni sud upozorio Milanovića

Nakon što je Milanović izjavio da će biti kandidat SDP-ove koalicije na izborima te kandidat za premijera, ubrzo se oglasio Ustavni sud upozorivši ga da to ne može baš tako te da se ne podrazumijeva baš sve što u Ustavu nije izričito napisano.

“Predsjednik RH Zoran Milanović dok obavlja tu dužnost, ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke u svojstvu kandidata na listi za izbor zastupnika ili istican kao kandidat za dužnost premijera”, kazao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović objavljujući upozorenje Milanoviću. To, kako reče, znači da ovaj ne može biti te u tom svojstvu sudjeluje u političkoj izbornoj kampanji. Tek kad izbori završe, predsjednik Republike može dati ostavku pa biti kandidat za premijera.

Milanović je nakon toga izvrijeđao predsjednika Ustavnog suda i druge ustavne suce. SDP je u međuvremenu predao kandidacijske liste na kojima nema Milanovića.

Rijeke pravde – navodnjavanje ili potop?

Ideja o okupljanju oporbenih lijevo-liberalnih stranaka začela se koordiniranim nastupima u Saboru, a potom na prosvjednom skupu pa Markovu trgu 17. veljače. Tada je u kombinaciji za okupljanje oko SDP-a bilo čak 11 stranaka. No, Socijaldemokrati su odmah otpali, dok se Možemo! odavno izjasnio da neće u koaliciju s SDP-om prije samih izbora. Nakon Milanovićevog istupa kada su konture i naziv koalicije Rijeke pravde postale jasne, od tog su predizbornog aranžmana odustali Radnička fronta, IDS, PGS i Fokus. Izvjesno je, međutim, da bi te stranke podržale SDP-ovu koaliciju dođe li u priliku srušiti HDZ, formirati parlamentarnu većinu i sastaviti vladu. U Rijekama pravde tako su SDP, Centar, HSS, Reformisti, GLAS i Stranka s imenom i prezimenom.

Uskrsnuće Tomislava Karamarka

Dan nakon što je Milanović šokirao javnost najavom da će biti kandidat SDP-ove koalicije za premijera, u HDZ-u su brže-bolje zbili redove pa na izvještajnom saboru stranke okupili i neka stara lica koja bi trebala dodati cementa HDZ-ovom monolitu uzdrmanom Milanovićevom potresom. Na tom se HDZ-ovom saboru uz stranačke “patrijarhe” Vladimira Šeksa i Luku Bebića, pojavio i Tomislav Karamarko kojeg je nakon neslavnog odlaska s čela stranke naslijedio Plenković. Dugo se nagađalo, a i sam Karamarko svojim je objavama na društvenim mrežama podgrijavao takvu atomsferu, da osniva stranku i izlazi na izbore. No, na saboru HDZ-a pojavio se očito radi mobilizacije desni(ji)h birača u svjetlu novonastale “prijetnje” u liku Milanovića.

“Moramo okupiti desnicu, pa i malo desnije, kako bismo pobijedili na izborima. Tu su pravaši, Hrvatsko bilo, pa i Domovinski pokret”, kazao je Karamarko novinarima na Saboru HDZ-a. Kasnije je na Facebooku napisao da se “u koječemu ne slaže s politikom vrha HDZ-a”, ali da je u pitanju “opstanak stranke i onemogućavanje izborne pobjede onih snaga koje neovisnu Hrvatsku niti su htjele niti ikada prihvatile”, prenosi N1.