Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje kršćanski je blagdan koji se slavi svake godine nedjelju prije Uskrsa i ona je uvod u Veliki tjedan. Običaj je da se na misu nose maslinove ili grane nekog drugog stabla na blagoslov, a u nekim dijelovima Hrvatske još uvijek starije stanovništvo izrađuje palme od maslinovih grančica.
Cvjetnicom, odnosno Cvjetnom nedjeljom, označava se i početak Velikog tjedna u kojem se prisjećamo Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, događaja koji je opisan u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila.
Ulazak Isusa u Jeruzalem obilježen je tako što ga je na dolasku dočekao narod mašući palminim i maslinovim grančicama, ali i rasprostirući svoje haljine putem kojim je Isus išao na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnu se nedjelju, prije jedne mise, obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.
Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu još u četvrtom stoljeću, dok se u Rimu prakticira od devetog stoljeća, te se raširio u cijeloj Crkvi. Sama misa te je nedjelje posvećena Isusovoj muci, na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja.
Vjernici na misu nose grančice, koje svećenik tijekom misnog slavlja blagoslivlja, a one se potom odnose kući i stave za križ na zidu ili, po nekim starim običajima, odnesu u staju i polja. Na području Dalmacije običaj je da se na posvetu nose pome, odnosno ispletene maslinove ili palmine grančice. Inače, običaj posvećivanja grančica datira iz poganskih običaja brojnih naroda koji su od raznih stabala rezali grane i stavljali ih u ambar, u kuću iznad ulaznih vrata i slično prije ili nakon neke od svetkovina vezanih za početak proljeća, žetve ili kraj svega toga.
Još jedna posebnost iz dalmatinskog zaleđa i Like, koja se ustalila u mnogim domovima i danas, umivanje je u vodi u koju se stavljaju svježe cvijeće ili mlado žito, a sve s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, ali i sačuvati mladost i ljepotu lica. U Posavini je mladež proljetnim biljem kitila bunare i dvorišta, a u središnjoj Dalmaciji dečki su djevojkama nosili cvijeće.
Cvjetnicom, kako smo već rekli, započinje Veliki tjedan, a u kojem se, tijekom osam dana, slave najveće tajne kršćanstva – Isusova muka, smrt, pokop i uskrsnuće. Liturgijskim sadržajem Cvjetnica izražava bit tzv. Vazmenog misterija – kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi u svoju slavu.
Inače, Cvjetnica je svoje ime dobila još u rimskoj liturgiji u 4. i 5. stoljeću i tada se nazivala Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja Muke Gospodnje, jer je uvodila u tajnu Velikog petka, da bi stoljeće kasnije postala Dominica in palmis, odnosno Nedjelja cvjetnica, piše tportal.hr.
