DAN SVEUČILIŠTA Milanović: Treba dočekati dan kada EU fondovi više neće biti tema u RH, to će značiti da smo bogati, a bogatstvo i novac znače moć i neovisnost

Svečanom sjednicom i dodjelom počasnog zvanja professor emeritus Ingi Tomić-Koludrović, Borisu Dželaliji i Juri Zovku danas je proslavljen Dies academicus 2024. – Dan Sveučilišta u Zadru. Uz rektora prof. dr. sc. Josipa Faričića i prorektore sjednici je nazočio predsjednik RH Zoran Milanović. Osim njega Dan Sveučilišta obilježili su i izaslanica predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića saborska zastupnica Grozdana Perić, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić, predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić, potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac, državni tajnik u ministarstvu znanosti i obrazovanja Ivica Šušak, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić i nabiskup u miru Želimir Puljić, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Danijela Horvatek Tomić, akademik Nikola Bašić, župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić, zamjenik župana Šime Vicković, predsjednik Županijske skupštine Zadarske županije Zoran Šikić, saborski zastupnik Rade Šimičević, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić te brojni drugi uzvanici među kojima je bila i bivša rektorica zadarskog sveučilišta Dijana Vican.

Predsjednik Milanović je na početku svog obraćanja poručio kako je odsustvo stranačke politike pretpostavka očuvanja autonomije sveučilišta što je zagarantirano i Ustavom RH.

– Vaše Sveučilište sam posjetio i prošle godine, lijepo je, smanjio se broj studenata što je dobro jer je to znak da je rad kvalitetniji. Mjesto je privlačno, volio bih da imamo što više stranih studenata, ne samo ovih s Erasmusa koji se dođu uglavnom okupati već onih koji će prepoznati Sveučilište i njegove kvalitete kao mjesto izvrsnosti. Sveučilišta su elitna mjesta. Kada sam spomenuo broj smanjenja studenata kao nešto dobro padaju mi na pamet sveučilišta u Americi gdje nijedno nema više od 20.000 studenata što je puno manje od zagrebačkog i sveučilišta u javnom vlasništvu, i to je jedna pretpostavka kvalitete uz sve druge stvari koje trebaju biti ispunjene. Na tim sveučilištima događaju se neke stvari koje mi se ne sviđaju, a koje služe kao upozorenje što se događa kada se politika i sveučilište, bilo to privatno kao u Americi, a posebno javna sveučilišta u kojima se ona počinje prožimati. To su loše stvari i upozorenje za nas kako se trebamo ponašati. U zemlji u kojoj tradicija nije tako duga i u kojoj su sveučilišta javna, državna. Država to financira, ali daje autonomiju, to je bar jasno napisano u Ustavu RH. Sveučilište je autonomno, od svakog vanjskog utjecaja, financijskog reketa, posebnih, pa i stranačkih interesa, poručio je Milanović.

Smatram da je odsustvo stranačke politike na sveučilištima koja su javno dobro elementarna pretpostavka očuvanja politike, očuvanja sveučilišta od svake vrste, te vrste agitacije.

– Lijeve, desne, ultraliberalne, ona koja ti ne dopušta da misliš drugačije o nekim stvarima koje liberalne elite, kojima sam smatrao do pred deset godina da i sam pripadam, ali to više nije moj svijet, smatraju svetim pismo koji ovdje nameću desničarske ideologije. Moje duboko uvjerenje je da tome na javnim sveučilištima kojima je osnivač država nije mjesto. U to vjerujem, tako ću se ponašati i to ću govoriti. To ću propovijedati. Znam da nije sve u znanosti i tehnici, znam da je duhovnost za naš narod važnija i da je nacija puno više od zgrada, lukobrana, porporela, one klasične sive tvrde materije, ali isto tako znanost i objektivnost te distanciranost jamče kvalitetu i uspjeh, kazao je predsjednik Milanović dodajući kako bi se u hrvatskom akademskom životu svi trebali držati poslovice “scientia vincere tenebras “, što bi značilo kako će znanje  uvijek pobijediti tamu.

Na kraju svog govora još jednom je poručio kako je dobro biti jači od onih s kojima se mjerimo, ali i da trebamo biti pošteni i jaki kao nacija.

– Nadam se da ćemo dočekati dan kada europski fondovi više neće biti tema u RH, kao što to danas nisu primjerice u Danskoj, jer su prebogati za to, a bogatstvo i novac u ovom svijetu su jednako moć i neovisnost, zaključio je Milanović.

Sveučilište u Zadru, istaknuo je rektor Faričić, baštini tradiciju najstarijeg sveučilišta u ovom dijelu Europe, osnovanog 1396. godine, koje je u 16. stoljeću dobilo pravo dodjeljivati doktorate znanosti. Dolaskom francuske uprave osnovano je državno sveučilište na kojemu su se studirali medicina, pravo, arhitektura, geodezije i teologija, a nakon kratkog prekida kontinuiteta 1955. godine osnovan je Filozofski fakultet u Zadru, tada pod Sveučilištem u Zagrebu.

– Mnogi istaknuti pojedinci studirali su na njemu. Što bi danas hrvatska književnost bila bez Ivana Aralice, čija diploma nosi broj jedan, jer je prvi na njemu diplomirao, što bi bila bez Luke Paljetka, Jakše Fiamenga, Ante Tomića, bez svih onih žena, studentica i profesorica koje su ga gradile? Nakon obnove 2002. godine sveučilište kroči novim putevima, ali se ne smije odricati svoga korijenja.  Ne smijemo zaboraviti na poniznost, skromnost i ljubav, uvažavajući druge i ponoseći se rezultatima svojih kolega. Studente pritom ne smijemo gledati samo na one koje poučavamo, nego kao ljude koje ćemo pripremiti za tržište rada i život koji ne ovisi samo o plimama i osekama tog istog tržišta rada, poručio je u svom govoru rektor Faričić.

U aktualnom trenutku demografskog propadanja Europe, pitanje je na kojim vrijednostima možemo graditi zajednicu u kojoj živimo. U takvim okolnostima bitne su nam društvene i humanističke znanosti, kao što su bitni naši helenistički i kršćanski korijeni, usmjerenost na bližnje i činjenje dobra.

– Imamo veliku odgovornost u involviranju sveučilišnih kampusa u život zajednice. Prostorni i materijalni resursi su važni u osiguravanju boljeg standarda za profesore i studente, ali čovjek i dalje mora biti na prvom mjestu. Jedino što je stalno je mijena, ali mijenjajući se nećemo gubiti osnovne identitetske odrednice. Gledat ćemo ne samo na otoke, more i obalu, nego i na naše zaobalje, poručio je Faričić.