Ustavni sud danas je odbio predlagatelje koji su osporavali ustavnost Zakona o izbornim jedinicama, kao i Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna. Nakon prve ovogodišnje sjednice Ustavni sud je priopćio da je odbio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te izmjena Zakona o trgovini koji se tiču neradne nedjelje.
Izmjene Zakona o trgovini osporavali su mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
kako prenosi Index, na početku je Šeparović objavio odluke.
“Na sjednici donijeli smo rješenje, nismo prihvatili prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini”, objavio je Šeparović. Rješenje je doneseno većinom od 10 glasova, protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić i Miroslav Šumanović.
“Što se tiče Zakona o trgovini, već dvaput smo odlučivali o tzv. neradnoj nedjelji. 2004. smo ukinuli taj zakon zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora. Drugi put smo ukinuli jer nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. U ovoj smo odluci – u pravnom poretku RH nedjelja je dan koji se smatra danom odmora te reguliranje radnog vremena ovisi o slobodnoj volji zakonodavca. Vlada je kao cilj navela postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života radnika, osiguranje kvalitete života, socijalno blagostanje. Za nas je to legitiman cilj.
Ne mogu se stajališta Ustavnog suda od prije automatski primjenjivati sada”, rekao je Šeparović. “Utvrdili smo da nijedna od grupa – trgovci, radnici i potrošači – ovakvim rješenjem ne trpi prekomjeran teret”, dodao je. “Ocijenili smo da je ova mjera razmjerna cilju koji se želi postići”, dodao je.
“Mi smo 7.2.2023. donijeli odluku i ukinuli Zakon o izbornim jedinicama. Utvrdili smo da biračko pravo u 10 jedinica nema izbornu snagu. Naložili smo da se to ispravi i u današnjoj odluci smo bitno naveli sljedeće – Ustav ne postavlja zahtjeve kakav izborni model traži od zakonodavca. Zakonodavac je tu slobodan, a nije Ustavom propisano kakav model izbornih jedinica mora biti usvojen.
Promjene u broju birača se mora stalno pratiti. Zakon mora uvažavati mjerila zemljopisne kartografije. Službeni podaci u registru birača moraju imati objektivno empirijsko utemeljenje”, rekao je Šeparović. “Analizom zakona smo utvrdili da je zakonodavac poštivao bitna stajališta Ustavnog suda”, dodao je.
“Zakonodavac je ispoštivao da svaki glas jednako vrijedi i to je jedino bitno. To što postoji razlika u broju stanovnika u odnosu na broj birača ne čini te podatke nevjerodostojnim, niti ovaj zakon čini nesuglasnim s Ustavom”, dodao je. “Ministarstvo stalno prati kretanje birača i obavještava vladu i sabor”, dodaje.
“Što se tiče cijepanja izbornih jedinica, utvrdili smo da nijedna izborna jedinica ne odstupa od zakonom propisanog praga od +/- pet posto. Utvrdili smo da se pritom vodilo računa o prirodnim granicama i drugim kriterijima”, zaključio je Šeparović. Za ovu odluku glasalo je devet sudaca, a četvero je bilo protiv – Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec te Ingrid Antičević Marinović.
