Ministarstvo zdravstva o prosvjedu fizioterapeuta: “Ne mogu se prihvatiti pritisci od strane pojedinih profesija”

Povodom današnjeg prosvjeda fizioterapeuta ispred zgrade Ministarstva zdravstva zbog nezadovoljstva neuvrštavanjem i neprepoznavanjem magistara fizioterapije u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, priopćenjem se oglasio i ministar.

“Ministarstvo zdravstva podržava stalno stručno usavršavanje kadrova, a javni zdravstveni sustav planiramo i organiziramo prema potrebama pacijenata. Radna mjesta u samim zdravstvenim ustanovama propisana su sistematizacijom koje donosi Upravno vijeće i Uprava svake pojedine zdravstvene ustanove. Radi potrebe unaprijeđenja javnog zdravstvenog sustava pokrenuli smo reformu zdravstva gdje je jedno cijelo područje usmjereno na ljudske resurse.

U sklopu reforme, formiraju se i različita Radna tijela, a jedno od njih je i Radna skupina stručnjaka koja će uz zdravstvenu administraciju definirati Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti, a koji će potom definirati ulogu magistra fizioterapije. U tom procesu se mora znati uloga zdravstvenog sustava odnosno zdravstvenih ustanova, sustava obrazovanja, sveučilišta, uloga samih obrazovnih ustanova, komora i drugih strukovnih organizacija.

Zdravstveni sustav definira potrebe na temelju iskazanih potreba bolnica ili domova zdravlja koja su u skladu sa zdravstvenom potrebom stanovništva na tom području. Dakle, zdravstveni sustav se ne orijentira prema studijskim programima.

Anomalije koje se pojavljuju u sustavu su rezultat aktivnosti dugi niz godina i samim time se ne mogu riješiti preko noći. Konkretno govoreći o fizioterapeutima, danas imamo 5 javnih i 1 privatno visoko učilište koji ukupno izvode diplomski studij fizioterapije kako za redovne tako i za izvanredne studente. Prema podacima Ministarstva obrazovanja, u trenutnoj akademskoj godini, 384 studenta se školuju iz vlastitih sredstava.

Dakle, svjedočimo hiperprodukciji pojedinih akademskih zvanja koja često ne prate potrebe javnog zdravstvenog sustava. Postojeći uzlazni trend suvišnih kvalifikacija rezultat je takozvanog edukacijskog biznisa visokih učilišta. Dakle, jedan dio problema je upravo u toj činjenici – nekontroliranim raspisivanjima upisnih kvota na visokim učilištima. Polaznici privatnih obrazovnih institucija za određena zanimanja školuju se na temelju osobnih odluka.

Istina je da imamo i paradoks kada raste potreba pacijenata za određenim strukama – primjerice psiholozima i logopedima, a visoka učilišta ne povisuju upisne kvote.  Upravo kako bi utjecali na te nepovoljne tijekove 2018. godine, provedene su izmjene i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u sklopu koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja obvezno zatražiti mišljenje Ministarstva zdravstva kod uvođenja novih studijskih programa. Iz tog razloga intenzivno komuniciramo s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kako bismo utjecali da se akademska zvanja i upisne kvote što više približe potrebama naših pacijenata.

Kada sve rezimiramo –  ne mogu se prihvatiti pritisci od strane pojedinih profesija u sustavu javnog zdravstva koje traže statusno i financijsko nagrađivanje dostignutih akademskih razina pojedinaca za kojima, objektivno, ne postoji stvarna potreba u obavljanju određenih poslova u sustavu javnog zdravstva. Svi djelatnici zdravstvenog sustava su važni. Zato je trenutnom Uredbom predloženo povećanje koeficijenata za fizioterapeute srednje stručne spreme isto tako prvostupnicima fizioterapije koji rade u javnom zdravstvenom sustavu i to od 7% do 10%”, navodi se u priopćenju.