Kadrovske promjene na Općinskom sudu, Ana Mišlov vodi Zemljišnoknjižni odjel na kojem ima najviše zaostataka
Matija Lipar
Nakon imenovanja sutkinje Jadranke Nižić-Peroš kao v.d. predsjednika Općinskog suda u Zadru, došlo je i do nekih kadrovskih promjena unutar ove institucije.
Sukladno novom rasporedu poslova, čelne pozicije suda raspoređene su na način:
– Sutkinja ovlaštena za vođenje poslova sudske uprave – Jadranka Nižić-Peroš
– Zamjenik predsjednika suda i glasnogovornik suda – Davor Dubravica
– Predsjednica parničnog odjela – Ivana Čačić Brčić
– Predsjednica Zemljišnoknjižnog odjela – Ana Mišlov
– Predsjednica Kaznenog odjela – Jasna Ančić Barić
– Predsjednica Prekršajnog odjela – Senka Vrdoljak
– Predsjednica Ovršnog, izvanparničnog i ostavinskog odjela – Dubravka Novaković
– Predsjednica obiteljskog odjela – Katja Morić Arambašić
– Voditelj Stalne službe u Biogradu na Moru – Ivica Marinović
– Voditelj Stalne službe u Benkovcu – Igor Berghaus
– Voditelj Stalne službe u Pagu – Vjenceslav Oštarić.
Nakon imenovanja Nižić-Peroš, krenulo se na utvrđivanje zatečenog stanja na sudu. Kako su priopćili sa suda, najveći zaostatci utvrđeni su u radu Zemljišnoknjižnog odjela gdje se broj neriješenih predmeta u 2023. povećao za 3.122 neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta (s 3.599 u 2022. na 6.721 neriješen predmet u 2023.). Nadalje, osim navedenog broja neriješenih predmeta, utvrđeno je i 2.790 zaprimljenih predmeta prigovora u ispravnom postupku a o kojima se nije odlučivalo, što je i razlog zbog kojega se postupak osnivanja i obnove zemljišnih knjiga u 11 katastarskih općina (k.o. Biograd, Raštane, Mali Iž, Sali, Božava, Radovin, Ražanac, Tkon, Sv. Filip i Jakov, Banj i Ždrelac) nije mogao dovršiti.
Utvrđeno je i da se na području nadležnosti Općinskog suda u Zadru još uvijek vodi 18 postupaka obnove zemljišnih knjiga (k.o. Novalja, Kolan, Pašman, Dobropoljana, Neviđane, Mrljane, Pridraga, Jasenice, Polača, Turanj, Crno, Diklo, Bokanjac, Poličnik, Murvica, Briševo, Zemunik i Škabrnja) a na istima trenutno radi ukupno 7 sudskih savjetnika, odnosno zemljišnoknjižnih referenata raspoređenih na postupku obnove od jedan do pet radnih dana tjedno, čime su učinci postupka obnove zemljišnih knjiga neznatni.
Također u odnosu na razdoblje „kraj 2022 – kraj 2023“, i na ostalim sudskim odjelima je utvrđeno povećanje broja neriješenih predmeta i to na kaznenom odjelu sa 2.035 na 2.115, parničnom odjelu sa 5.763 na 6.084, izvanparničnom odjelu sa 906 na 969, ovršnom odjelu sa 1.709 na 2.273, na stečajnim predmetima sa 714 na 1.138 i na prekršajnim predmetima sa 6.669 na 8.082 predmeta, dok je do smanjenja broja neriješenih predmeta došlo samo na ostavinskom odjelu i to sa 436 na 417 predmet.
Postoje i problemi s nedostatkom potrebnog kadra na sudu. Iako Općinski sud u Zadru ima pravo na 53 suca, trenutno ima 44 suca od kojih je dvoje suspendirano. Također nisu popunjena ni sva raspoloživa mjesta sudskih savjetnika i službenika, a za napomenuti je da je u 2022. i 2023. otkaz dalo 50 službenika.
S obzirom na sve navedeno nužno je žurno poduzeti radnje radi pravilnog funkcioniranja suda i rješavanja mnogobrojnih zaostataka, prvenstveno Zemljišnoknjižnog odjela ali i cjelokupnog rada suda, a u kojem cilju su 6. veljače 2024. i donesene izmjene Godišnjeg rasporeda poslova za 2024.
Ažurno rješavanje prigovora iz postupka obnove i osnivanja zemljišnih knjiga je izrazito važno jer predstavlja preduvjet za smanjenje broja pojedinačnih ispravnih postupaka. To smanjenje bi rezultiralo manjim brojem parničnih predmeta, smanjenjem broja izvanparničnih postupaka diobe i uređenja međa jer to stranke rješavaju upravo u okviru postupka osnivanja i obnove zemljišnih knjiga. Zbog navedenog je nužno u što kraćem roku riješiti sve prigovore iz postupka obnove i osnivanja zemljišnih knjiga u 11 katastarskih općina (k.o. Biograd, Raštane, Mali Iž, Sali, Božava, Radovin, Ražanac, Tkon, Sv. Filip i Jakov, Banj i Ždrelac), jer se u suprotnome generira veliki broj dodatnih i nepotrebnih parničnih i izvanparničnih postupaka, a time i nepotrebni troškovi za stranke tih postupaka. Za rješavanje tih prigovora potreban je dodatan angažman sudaca parničnog odjela te su izmjenom godišnjeg rasporeda, sada svi prigovori iz postupka obnove i osnivanja zemljišnih knjiga raspoređeni parničnim sucima u rad i to prema katastarskim općinama. Također kako bi se unaprijedio rad na zemljišnoknjižnim predmetima je izvršena preraspodjela dodatnog broja sudskih savjetnika sa drugih odjela na Zemljišnoknjižni odjel.
Iako su 2022. spojeni Kazneni odjel i Prekršajni odjel u jedinstveni Kazneno-prekršajni odjel, u praksi se takvo spajanje pokazalo neefikasnim. Većina sudaca Prekršajnog odjela je prebačena na parnični odjel na kojem zbog potrebnog vremena za upoznavanje s novom vrstom predmeta nisu mogli dati maksimum u radu, prekršajni predmeti su raspoređeni sudskim savjetnicima koji nisu imali potrebno iskustvo na tim predmetima, a poslovi dežurstva u prekršajnim predmetima izvan redovnog radnog vremena su raspoređeni i kaznenim sucima. S obzirom na veliki priliv prekršajnih predmeta, na porast broja neriješenih prekršajnih spisa od kojih velikom broju prijeti zastara, kao i da se kaznene suce opteretilo prekršajnim predmetima, takva organizacija rada se pokazala dugoročno neodrživom, a na što je ukazano i od strane Visokog Prekršajnog suda RH. Stoga su izmjenama od 6. veljače 2024. razdvojeni Kazneni odjel i Prekršajni odjel na koji su vraćeni suci koji su prije 2022. radili na prekršajnim predmetima.
I na svim ostalim odjelima su provedene određene organizacijske promjene kako bi se unaprijedio i ubrzao rad suda, priopćeno je.
