DUŠA ZADRA Promoviran “Libar o Gracieli”; Ferdinand Perinović: “Libar o Gracieli je libar o Zadru”

Danas je u Multimedijalnoj dvorani Kneževe palače promovirana knjiga “Libar o Gracieli” čiji je autor Ferdinand Perinović, koji se u ovom slučaju potpisao kao “Zadarska dica”.

Promocija ove knjige privukla je veliku pažnju brojnih Zadrana koji su došli vidjeti kako je Perinović uobličio život ove Zadranke koja je preminula 2005. godine.

– Graciela Sutlović rođena je u Zadru 6. travnja 1940. godine, žena žrtva nasilja, 0 siromašna žena, invalid koja je u poznim godinama prodavala vješalice kako bi se prehranila, žena koja je stoički trpjela cijeli svoj život. Tiskanje “Libra o Gracieli” je prilika da se odužimo ženi koja u životu nije imali niti podršku, a niti sreće, ženi koja je živjela na marginama i koja je cijeli svoj život živjela Kalelargu. S nepunih pet godina zajedno s majkom čistila je ruševine grada nakon bombardiranja, čistila je kao i mi ostala djeca Kalelargu, krenula je u prvi razred 1947. godine i svi koji su je poznavali znali su da je još kao djevojčica prijateljicama pripremala sendviče, prekrajala i šivala ono malo odjeće koje je dijelio Crveni križ bez naknade. To je bila naša Graciela. Čistila je portune i stanove, polirala je eksponate u Arheološkom muzeju zahvaljujući Josi Špralji, 70-ih godina skrivala je zadarskog profesora Želimira Meštrovića od progona zadarske UDBA-e, ja sam mu nosio večeru. Stanovala je u Varošu i na Voštarnici u malom stanu, slušala je radio koji je dobila na od tadašnjeg Radija  Ga Ga, ponekad i bez struje, ali uz pomoć dobrih ljudi zasvijetlila bi joj žarulja, rekao je Perinović uvodno na današnjoj promociji.

– Libar o Gracieli je libar o Zadru, libar svih nas koji smo je sretali kako prodaje vješalice, poklanja tabletiće koje je sama kukičala i ono što je imala, dijelila je siromašnijima od sebe. Libar o Gracieli podsjeća nas na vrijeme kada smo bili bolji ljudi, živjeli zajedno, naglasio je Perinović.

Gracielin život inspirirao je poznatu zadarsku pjesnikinju, pokojnu Senku Paleka Martinović na pisanje pjesme pod nazivom “Ispod jednog romaničkog portala pred slikom Graciele” koju je u ovoj prigodi izrecitirala zadarska glumica Jasna Ančić.

O samoj knjizi i njezinoj vrijednosti na današnjoj je promociji govorio Marko Vučetić.

– Ovo je ponajbolji naslov i ponajbolje autorstvo jer, uzimajući u ruke ovu knjigu, imamo mogućnost dodirnuti na taktilan način ono što smo propustili kao djeca biti. Kao djeca smo propustili razvijati vlastitu nevinost i pristali smo živjeti u društvu žrtvenog mehanizma. Žrtveni mehanizam je mehanizam prepoznavanja nekih ljudi iz naše zajednice kao onih koji toj zajednici ne pripadaju jer se nad njima trebamo iživljavati i trebamo ih odbacivati. Graciela je i to i za života doživjela jer je bila odbačena, bila je prezrena od onih koji su propustili u životu osjetiti iskustvo nevinosti djeteta. Ova knjiga je, dakle, knjiga dodira onih koji nisu bili djeca, ova je knjiga knjiga koja nam govori, nju se ne čita. Kad čujete Gracielnu jednu maksimu a to je “ja tebe poznam ti mene ne poznaš”, od jedan put knjiga progovara glasom izgubljene ili propuštene ljudskosti.

Gracielu nisu poznavali oni koji su je odbacivali, koji su je osudili na siromaštvo i koji su pristali da u ovakvom društvu bude izopćena i da bude žrtvovana, odnosno to su svi oni koji su se prema njoj odnosili kao prema prostitutki. Ferdo tu glasinu odbacuje i kaže Graciela nije bila ništa od toga, to ste bili vi, vi koji ste je htjeli učiniti prostitutkom ste joj podarili ono što u sebi nosite, a to je prostituirana ljudskost, ona to nije bila, ona je bila dite Zadra koje je prošlo sve povijesne traume kroz koje je prošao i Zadar. To su povijesne traume pokorenog grada, to su povijesne traume promatranja silovanja majke od jednog oficira. Taj oficir nije silovao samo Gracielinu majku nego je silovao mnoge djevojke, pogotovo na području Stanova. Mi danas takve stvari zaboravljamo i pokušavamo prevrednovati povijest. Biramo hoćemo li biti na strani onih koji su na oslobodili od silovatelja ili ćemo biti na strani onih koji su silovali naše pretke. To je ta prostituirana ljudskost koju mi i danas nosimo, koju i danas susrećemo na ulicama našeg grada i na ulicama ljudi koji nikad nisu bili djeca, rekao je Vučetić, između ostalog.

Za kraj je poručio:

– Hoćemo li biti ljudi ili ćemo o drugima širiti  glasine da su prostitutke, ovisi o o nama, a Ferdo Perinović je odlučio umnožiti sebe pred nama i pred vama i od zadarskog diteta postati Zadarska dica jer u ovom tijelu, koje samo prividno izgleda kao tijelo starca, leži upravo onaj dječak koji je nekoliko godina mlađi od Graciele, ali čitav život komunicira s njezinim djetinjstvom.

Moramo i podsjetiti na činjenicu da je zahvaljujući inicijativi grupe Zadrana, pokojna Graciela dobila nadgrobnu ploču na Gradskom groblju Zadar. Naime, inicijativa je to koja je potekla od našeg sugrađanina i kroničara Ferdinanda Perinovića, koji nije htio da se priča o njoj zaboravi, a potrajala je nekoliko mjeseci. Inicijativom je prikupljeno dovoljno sredstava da se Gracieli postavi nadgrobna ploča.