Tko uopće može staviti nešto novca sa strane? Kad se troškovi odbiju od plaće dobije se – minus

Dok razni financijski savjetnici i stručnjaci nude savjete u što možete uložiti ‘višak’ novca kako biste podebljali svoje financije, možda je bolje pitanje ima li prosječni Hrvat uopće tog viška, odnosno, gledajući prosječne troškove s jedne strane i prosječnu plaću s druge strane – može li se u Hrvatskoj uopće uštedjeti.

N1 je odlučio provjeriti koliki su proječni mjesečni troškovi u Hrvatskoj i provjeriti s kojom količinom novca prosječni građanin raspolaže.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u studenom 2023. godine iznosila je 1.208 eura.

Prosječna vrijednost potrošačke košarice za četveročlanu obitelj u studenom je iznosila 1.009,59 eura, pokazuju zadnji podaci DZS-a. To znači da prosječna osoba mjesečno potroši oko 250 eura na osnovne namirnice i usluge.

Što se tiče troškova stanovanja, za primjer smo uzeli osobu koja nema svoj stan nego živi u podstanarstvu. Agentica za nekretnine Jelena Kravoščanec Todorović kazala nam je da se u Zagrebu najviše potražuju stanovi od 50-ak kvadrata, a to su najčešće u pitanju jednosobni stanovi.

“Cijena najma takvih stanova je 15 eura po kvadratu”, navodi Kravoščanec Todorović.

Dakle, za najam stana od 50-ak kvadrata u Zagrebu mjesečno je potrebno izdvojiti oko 750 eura. Da se cijene tako doista kreću na tržištu potvrđuju i oglasi na popularnom oglasniku Njuškalo.

Kada su u pitanju prosječni iznosi režija u zimskim mjesecima, u Zagrebu je potrebno izdvojiti oko 180 eura mjesečno za plin, struju i Holding. U to nismo uračunali usluge za internet, mobitel i TV jer su opcije doista raznorazne, kao i u slučaju dopunskog zdravstvenog osiguranja, no uzimajući u obzir najjeftinije opcije koje smo pronašli, mjesečni troškovi rastu za još 30-ak eura.

Ako zamislimo da je prosječna osoba iz našeg primjera i vozač, mjesečni troškovi rastu za još stotinjak eura zbog goriva.

Kada zbrojimo sve ove troškove, na kraju mjeseca konačni iznos već premašuje prosječnu plaću i penje se na 1310 eura. Dakle, prosječna osoba u našem primjeru je već u minusu oko 100 eura.

Samostalan život u podstanrastvu je svakako financijski izazovniji nego ako s nekim dijelite te troškove. Ako prosječna osoba ipak živi s još jednom osobom i dijele troškove najma i režija po pola, kao i troškove namirnica i drugih osnovnih proizvoda, mjesečni se troškovi smanjuju se na oko 720 eura.

U tom slučaju, višak novca s kojim osoba u našem primjeru raspolaže je 488 eura.

Treba naglasiti da ovaj naš primjer nije reprezentativni uzorak i da se određeni troškovi, posebno cijena najma stana, razlikuju od regije do regije, ali ovaj primjer može ukazivati na određeno kretanje cijena u Hrvatskoj.

Također, u ovom slučaju nismo uzimali u obzir nikakve užitke, poput putovanja, masaža, odlazaka u restorane i kino i slično. Ako imamo i te stvari na umu, sasvim je jasno da Hrvati s prosječnom hrvatskom plaćom doista krpaju kraj s krajem i da oni nemaju prvotno spomenuti višak novca koji mogu u nešto uložiti nego mogu samo gledati na čemu uštedjeti.

Podsjetimo još za kraj da je i predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio da ćemo ove godine osjetiti povećanje plaća, i to već u prva tri mjeseca 2024. U kojoj mjeri i hoće li nam to i realno popraviti standard života, ostaje za vidjeti.