Pripremni odbor Desničinih susreta 2024., koji su na inicijativu zagrebačkog Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije zajednički utemeljili Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru i Matica Obrovčana u suradnji sa Srpskim kulturnim društvom „Prosvjeta“, objavljuje da će se Desničini susreti 2024. održati u Obrovcu, od petka do nedjelje, 20. – 22. rujna 2024.
U tradiciji Desničinih susreta, koji se od stote obljetnice rođenja pisca Vladana Desnice (Zadar, 17. rujna 1905. – Zagreb, 4. ožujka 1967.) održavaju svake godine s unaprijed dogovorenom temom, dogovoreno je da se Desničini susreti 2024. prvi put održe u Obrovcu, mjestu odakle inače potječu izravni piščevi preci i s kojim je povijest obrovačkih Desnica višestruko prepletena u 19. i 20. stoljeću.
Cilj je skupa, prvo, doprinijeti boljoj znanstvenoj istraženosti i poznavanju moderne povijesti Obrovca i obrovačkog kraja s različitih stajališta, imajući na umu da je to razdoblje usporene, proturječne, ali ipak neupitne tranzicije iz tradicionalnih zajednica u moderno društvo te, usporedno s time, razdoblje stvaranja modernih nacija u Obrovcu i obrovačkom kraju – hrvatske, srpske i, makar marginalno, talijanske – s političkim, gospodarskim i kulturnim pokretima, ustanovama i organizacijama koji su oblikovali te procese.
Poznate su, ali i nedovoljno istražene, primjerice, pozitivne reakcije Obrovčana na političke poticaje koji su dolazili iz Banske Hrvatske u proljeće i ljeto 1848. Najutjecajnije obrovačke obitelji u 19. stoljeću (npr. Desnice, Simići, Urukale, Buzolići itd.) sudjelovale su u stvaranju Narodne stranke, ali i u njezinoj podjeli na hrvatski i srpski dio, da bi kasnije imale istaknutu ulogu – ponajviše Desnice – u politici „novog kursa“ itd. Vrhunac hrvatsko-srpske suradnje predstavljao je kraj Prvog svjetskog rata i neposredno poraće.
Mnogo je složenija i proturječnija povijest Obrovca i obrovačkog kraja u Kraljevini SHS/Jugoslaviji do 1941., potom u ratnom razdoblju od 1941. do 1945. te u NR/SR Hrvatskoj, odnosno u FNR/SFR Jugoslaviji od 1945. do 1990. Neki slučajevi (npr. „Karinski slučaj“ i Tvornica glinice u Obrovcu) imali su kontekste i učinke koji su daleko nadmašivali lokalne i regionalne okvire.
Drugo, cilj je skupa doprinijeti boljem istraživanju obiteljskih povijesti Desnica, ali i svih drugih obrovačkih obitelji i njihovih članova koji su bilo kao kolektivni akteri, bilo kao kreativni pojedinci doprinosili stvaranju modernog Obrovca ili svojim djelovanjem izvan zavičajnog predjela postajali prepoznatljivima u modernom hrvatskom, srpskom, odnosno austrougarskom ili jugoslavenskom društvu.
Za potrebe pravovremenog donošenja odluke o prihvaćenim prijavama te izrade tiskane programske knjižice, molimo Vas da nam uz prijavu pošaljete sažetak priopćenja (max 1500 slovnih mjesta s proredima) i sažeti curriculum vitae (500–1000 slovnih mjesta).
U skladu s tradicijom Desničinih susreta, troškove smještaja i boravka u Obrovcu snosi Pripremni odbor, a troškove puta sudionice/sudionici.
U skladu s tradicijom Desničinih susreta, priopćenja, pretvorena u znanstvene članke ili druge vrste priloga, objavit će se u Zborniku Desničinih susreta 2024. sljedeće kalendarske godine.
Supredsjedatelji Desničinih susreta 2024. jesu dr. sc. Ante Bralić, red. prof. Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, te dr. sc. Drago Roksandić, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu i voditelj Programa Desničini susreti Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije. Voditelj je Organizacijskog odbora Mićo Jurjević, univ. spec. oec., predsjednik Matice Obrovčana. Tajnica je Pripremnog odbora dr. sc. Samanta Paronić, članica Vijeća Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije.
