Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kroz EU fondove sufinanciralo je niz infrastrukturnih projekata kojima smo razvili i povezali Hrvatsku

Povećanje mobilnosti, veća sigurnost prometa, lakši i brži dolazak do odredišta, kao i ekološki prihvatljivija vozila javnog prijevoza rezultati su niza projekata realiziranih kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

Ugovaranjem 85 projekata ukupne vrijednosti veće od 2,5 milijarde eura, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo je preduvjete za sigurniji i učinkovitiji cestovni i željeznički promet, razvoj lučke infrastrukture, ekološki gradski prijevoz te dostupnu i pristupačnu mobilnost svih građana Hrvatske.

Novo ruho javnog gradskog prijevoza

S ciljem povećanja mobilnosti, smanjenog korištenja osobnih automobila, kao i smanjenja nepovoljnog utjecaja prometa na okoliš, Ministarstvo je realiziralo niz projekata integracije i unapređenja javnog gradskog prijevoza te prigradske željeznice. Naime, Republika Hrvatska, koja se nalazi usred sveobuhvatnog procesa zelene tranzicije, od 2017. godine provodi program modernizacije voznih parkova javnih gradskih prijevoznika te prigradske željeznice, kako bi se građanima osigurala pouzdanost, dostupnost i udobnost u gradskom i prigradskom prijevozu, uz smanjene negativnog utjecaja na okoliš.

Tako je u proteklom financijskom razdoblju za 10 hrvatskih gradova nabavljeno čak 412 novih autobusa ukupne vrijednosti 126 milijuna eura. Građanima Zagreba, Splita, Rijeke, Zadra, Siska, Dubrovnika, Osijeka, Pule, Šibenika i Vinkovaca osiguran je moderniji i sigurniji, ali i ekološki prihvatljiviji prijevoz s autobusima Euro 6 standarda emisije ispušnih plinova.

Iako je javni prijevoz u najvećem broju hrvatskih gradova orijentiran na autobuse, u Zagrebu i Osijeku značajnu ulogu ima i tramvajski promet za čije je poboljšanje Ministarstvo osiguralo 54,06 milijuna eura. Radovi, koji su u tijeku, uz rekonstrukciju pruga uključuju i modernizaciju elektroenergetske mreže. Po završetku rekonstrukcije tramvajske infrastrukture, do kraja 2025. godine, očekuje se i nabava 30 novih tramvaja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Modernizacijom elektroenergetske mreže podržat će se nova generacija niskopodnih tramvaja te će građani koji koriste javni gradski prijevoz imati bolje uvjete u vožnji, uključujući  klimatizacijski sustav, rampe za olakšani pristup osobama s invaliditetom, kamere u zoni vrata, USB priključke, kao i digitaliziran sustav za informiranje putnika.

Također, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti nastavlja se i modernizacija gradskog autobusnog prijevoza u okviru koje je predviđena nabava električnih autobusa uz izgradnju pripadajuće infrastrukture.

Uz električne autobuse i tramvaje nove generacije, s ciljem smanjenja ugljičnog otiska sve se više sredstava iz EU fondova ulaže u elektromotorne vlakove.

Ministarstvo je osiguralo 137,46 milijuna eura za nabavu 21 novog elektromotornog vlaka. U proteklih  godinu dana u promet je pušteno 11 vlakova za gradsko-prigradski promet i 5 vlakova za regionalni promet. Vlakovi za gradsko-prigradski prijevoz voze na kraćim relacijama, od kojih je najprometnija Savski Marof – Zagreb GK – Dugo Selo. Regionalni vlakovi prometuju na elektrificiranim prugama po cijeloj Hrvatskoj, odnosno relacijama Zagreb – Novska – Vinkovci – Tovarnik, Zagreb – Sisak – Novska, Zagreb – Koprivnica, Zagreb – Karlovac – Ogulin – Rijeka, Vinkovci – Vukovar i Zagreb – Zabok.

Također u realizaciji je i projekt nabavke novih prototipova baterijskih vlakova, a osim samih vlakova kroz projekt će se izgraditi šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje baterija koji će biti postavljeni u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula. Očekuje se kako će kroz Hrvatsku u narednoj godini prometovati čak 70 novih vlakova, a što čini više od polovice voznog parka HŽPP-a.

Upravo projektima obnove voznih parkova javnog gradskog i prigradskog prometa omogućeno je da svi naši građani brže, lakše i sigurnije stižu do svojih željenih odredišta te uz to manje zagađuju okoliš, što je i bio jedan od preduvjeta za EU sufinanciranje navedenih projekata.

Razvoj urbane mobilnosti kao čimbenik razvitka hrvatskih gradova

Urbana mobilnost globalni je problem gradova i jedna od ključnih tema u sektoru prometa. Stoga  Ministarstvo surađuje na projektima rekonstrukcije i proširenja najopterećenijih prometnica u gradovima diljem Hrvatske, vrijednima više od 45 milijuna eura.

Projekt integrirane mobilnosti na području Šibenika, završen u svibnju ove godine, uveo je mnoge novosti u gradskom prometu, a zahvaljujući projektu, parkiralište na središnjem šibenskom trgu Poljana izmješteno je u podzemni logistički centar opremljen priključcima za električna vozila. U Vinkovcima je pokrenut projekt izgradnje nadvožnjaka Duga ulica – Borinačka ulica i prilaznih prometnica. Uz nadvožnjak, u sklopu projekta bit će izgrađena tri kilometra biciklističkih i pješačkih staza čime će središte grada biti dostupnije za sve oblike prometa. U dubrovačkom gradskom kotaru Lapad projektom rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale uređuju se parkirališne i pješačke površine, stajališta javnog gradskog prijevoza te se izvodi nova biciklistička staza. U Osijeku je za promet otvoren novi podvožnjak u Ulici sv. L. B. Mandića, čime je završen jedan od ključnih gradskih projekata. Gradnjom podvožnjaka i denivelacijom ceste ispod željezničke pruge Osijek – Zagreb značajno je porasla protočnost u smjeru Čepina i Đakova.

Uz navedene gradove, veliko ulaganje u cestovnu infrastrukturu realizirano je i u gradu Zagrebu. Rekonstrukcijom raskrižja Jadranske avenije i Avenije Dubrovnik, poznatijeg kao rotor Remetinec, povećala se sigurnost u ovom, prometno izrazito opterećenom, dijelu Zagreba. Vrijednost projekta iznosila je preko 44 milijuna eura, od čega je većina sufinancirana bespovratnim sredstvima.

Doprinos budućem razvoju gradskog, prigradskog i regionalnog prometa ostvaren je i financiranjem izrade masterplanova prometnog razvoja funkcionalnih regija Sjeverni Jadran, Sjeverna Dalmacija, Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska i Srednja Dalmacija, koji analiziraju postojeće stanje prometnog sustava i identificiraju buduće potrebe na temelju rezultata analize.

Strateško ulaganje u prometnice kojima smo povezali Lijepu Našu

Povećanje regionalne i lokalne mobilnosti te sigurnosti prometa, ciljevi su niza investicija koje su realizirane u proteklom financijskom razdoblju. Nedavnim puštanjem u promet državne ceste DC403, strateški važnog projekta u Primorsko-goranskoj županiji, omogućio se novi prilaz centru grada Rijeke uz smanjenje prometnih gužvi, onečišćenja, buke i vibracija. Usmjeravanjem teretnog prometa s lučkog terminala izvan područja kretanja automobilskog, pješačkog i biciklističkog prometa stvorili su se preduvjeti i za sigurniji promet. Realizacijom ovog projekta ujedno je povećana konkurentnost riječke luke, a time i konkurentnost te gospodarski razvoj grada Rijeke i cjelokupne Primorsko-goranske županije.

Južna Dalmacija je teritorijalno povezana s ostatkom Hrvatske dovršenjem projekta Pelješkog mosta,  obilaznice Stona te pristupnih cesta na Pelješcu. Projekt vrijednosti 534.073.786,98 eura, sufinanciran s 426.778.108,62 eura bespovratnih sredstava, preuzeo je najveći dio prometa s Neumskog koridora. U samo godinu dana od otvorenja, Pelješkim mostom prošlo je 2.305.537 vozila, što govori u prilog važnosti izgradnje ovog projekta, daljnjem razvoju ovog dijela Hrvatske, povećanju kvalitete života lokalnog stanovništva, sigurnosti putovanja te jačem rastu turizma i povezanih aktivnosti.

Poboljšanje povezanosti naše najjužnije županije realizirano je i kroz projekt rekonstrukcije te dogradnje Zračne luke Dubrovnik koja je provedena u dvije faze između 2014. i 2020. godine, a čija vrijednost  je iznosila preko 270 milijuna eura.

Godinama prije Pelješkog mosta, u srpnju 2018. godine u promet je pušten most kopno – otok Čiovo, dugačak 552 metra, zajedno s 3,5 kilometra pristupnih cesta. U vrijeme otvaranja radilo se o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata koji je EU sufinancirala u Republici Hrvatskoj, vrijednosti 27,59 milijuna eura. Izgradnja mosta s pristupnim cestama dovela je do smanjenja teškoća u odvijanju prometa na području Grada Trogira, otoka Čiova i aglomeracije Split, odnosno do ubrzanja prometa i smanjenja gužvi, kao rezultat uklanjanja uskog grla.

Bespovratnim sredstvima fondova EU i državnog proračuna financirana je i izgradnja obilaznice Vodica vrijedna oko 11 milijuna eura. Vodička obilaznica duljine 5,1 km puštena je u promet u svibnju 2017. godine. Izmještanjem državne ceste D8 izvan središta Vodica skraćeno je vrijeme putovanja u tranzitnom i gradskom prometu, smanjena emisija stakleničkih plinova te povećana sigurnost prometa. Projekt je primio potporu od 9,14 milijuna eura bespovratnih sredstava iz OPKK-a.

U tijeku je veliki investicijski val u željezničku infrastrukturu, trenutno je u provedbi 27 projekta obnove i modernizacije pruga

Ključni strateški projekti, koji će obilježiti razvoj prometa u Hrvatskoj u sljedećih 10-ak godina uz pomoć sredstava iz EU fondova, bit će usmjereni u nabavu novih vlakova i obnovu željezničke infrastrukture.  Pouzdanost, sigurnost te učestalost linija, kao i udobnost putnika bit će omogućena realizacijom niza projekata koji su trenutno u tijeku ili u fazi pripreme. Dostupnost željeznice i češće putovanje vlakom, kao ekološki najprihvatljivijim suvremenim prijevoznim sredstvom, ciljevi su kojima je Ministarstvo težilo u pripremi i provedbi projekata posljednjih godina.

Od 27 velikih željezničkih projekata koji se provode, 17 ih se sufinancira europskim sredstvima, a svi oni značajno će utjecati na poboljšanje željezničkog prijevoza. Većina velikih projekata provodi se na Mediteranskom koridoru, koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte te na koridoru RH1, od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom.

Tako su u tijeku radovi na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, radovi na dionici Dugo Selo – Križevci, na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, a do kraja godine trebali biti završeni radovi na pruzi Vinkovci – Vukovar. Sve navedene investicije osigurat će građanima dostupniju i bržu uslugu željezničkog prometa, suvremenije kolodvore te manji utjecaj na okoliš.

Jedan od najvećih strateških željezničkih projekata danas u Hrvatskoj, za koji je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo EU sredstva je rekonstrukcija postojećeg te izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica. Na najvažnijem željezničkom koridoru u Hrvatskoj, koji povezuje luku Rijeka s Mađarskom, osigurat će se postizanje brzine od 160 km/h na cijeloj dužini dionice te povećanje sigurnosti modernizacijom elektrifikacijskog sustava. Projektom su predviđena i ukidanja željezničko-cestovnih prijelaza te izvedba križanja s drugim prometnicama u dvije razine. U sklopu projekta rekonstrukcije povećat će se kapacitet željezničkog prometa te kvaliteta usluga kroz izgradnju novih perona, nadstrešnica, pothodnika i parkirališta za automobile i bicikle, a koji će biti prilagođeni za pristup osobama smanjene pokretljivosti.

Projekt je vrijedan 350 milijuna eura, a HŽ Infrastruktura d.o.o. provodi radove na cijeloj dionici duljine 42,6 km, kao i objektima, od kojih je jedan od najzahtjevnijih bio željeznički most preko rijeke Drave u Botovu.

Jedan od važnijih projekata kojim je modernizirana i elektrificirana željeznička pruga na dionici Zaprešić – Zabok, vrijedan je 102,6 milijuna eura, a doprinio je uključivanju grada Zaboka i naselja uz pružnu dionicu u sustav prigradskoga željezničkog prometa na području grada Zagreba.

Trenutno se izvode intenzivni radovi i na dionici Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Glavni kolodvor, koja se nastavlja na obnovljenu dionicu Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, a koji će također utjecati na prigradski promet zagrebačkog prstena. Završetkom projekta između dva zagrebačka kolodvora obnovit će se cijela pruga od granice sa Slovenijom do Zagreba.

S ciljem unapređenja željezničke infrastrukture nedavno su potpisana i dva ugovora između HŽ Infrastrukture i Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš, kojima su osigurana bespovratna CEF sredstva u visini od 250,5 milijuna eura i to za projekt „Unaprjeđenje, obnova, izgradnja drugog kolosijeka te izgradnja nove dvokolosiječne pruge na dionici Ivanić Grad – Kutina željezničke pruge Dugo Selo – Novska“ i projekt „Izrada idejnog projekta za novu dvokolosiječnu željezničku prugu na dionici Skradnik – Krasica – Tijani“.

Zahvaljujući osiguranim sredstvima iz prethodnog financijskog razdoblja, kao i sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. te Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., do kraja 2029. godine uz pomoć europskih sredstava bit će izgrađeno ili rekonstruirano 267,02 km željezničkih pruga u okviru 11 projekata modernizacije pružnih dionica diljem Republike Hrvatske.

Modernizacija cestovnog i željezničkog prometa s ciljem eliminiranja crnih točki

Poboljšanje cestovne sigurnosti, a time i smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom te broja ozlijeđenih i poginulih na državnim cestama, kao i modernizacija željezničko cestovnih prijelaza, kojih je u Hrvatskoj gotovo 1500, važni su ciljevi ulaganja sredstava iz EU fondova.

Sredinom ove godine počeli su radovi na modernizaciji 69 željezničko-cestovnih prijelaza, a u pripremi su radovi i za dodatnih 26 prijelaza, koji se sufinanciraju kroz EU fondove te će po njihovom završetku broj moderniziranih prijelaza diljem Hrvatske, premašiti brojku od 300.

Bespovratnim sredstvima sufinancirana se i izgradnja obilaznice Apševaca i Lipovca vrijedna oko 17 milijuna eura, kojom će se zaobići crna točka na državnoj cesti DC57 i time značajno podići kvaliteta života stanovništva na tom području.

Ministarstvo je provelo niz mjera poboljšanja infrastrukture kako bi spriječilo stradavanja u prometu, uključujući zahvate dopune i obnove prometne signalizacije i opreme te rekonstrukciju kružnih tokova.

Renesansa na hrvatskoj obali te razvitak unutarnjih plovnih puteva ključ su za revitalizaciju otoka te razvoj turističke ponude u Hrvatskoj

Gospodarska samoodrživost hrvatskih otoka te njihov daljnji razvoj moguć je strateškim i kontinuiranim ulaganjem u lučku infrastrukturu. Stoga je Ministarstvo osiguralo europska sredstva od gotovo 165 milijuna eura te ih investiralo u projekte rekonstrukcije i izgradnje lučke infrastrukture i pristupnih cesta zahvaljujući potpisivanju 25 ugovora u proteklom financijskom razdoblju.

Kako bi se osigurala bolja i pouzdanija povezanost kopna i otoka provode se, ili su provedeni, projekti usmjereni ka povećanju kapaciteta prihvata brodova, podizanju razine kvalitete i sigurnosti linijskog prijevoza na državnim brodskim i brzobrodskim linijama tijekom cijele godine, bez obzira na turistički pritisak ili vremenske uvjete. U najvećem investicijskom ciklusu u lučku infrastrukturu uspješno je nadograđeno 11 luka: Tkon, Crikvenica, Cres, Unije, Sućuraj, Korčula, Donje Čelo, Žigljen, Zadar – Poluotok, Split i Stinica. Izgrađena su i nova pristaništa na Kapriju te u Veloj Luci, kao i nova cestovna dionica Pučišća – uvala Luka na otoku Braču. Do kraja 2023. godine bit će dovršeni i radovi na dogradnji gradske luke Sali na Dugom otoku.

Revitalizacija lučke infrastrukture jedan je od preduvjeta za uspješno korištenje i riječnih, odnosno unutarnjih plovnih putova, posebice perspektivnih za prijevoz tereta. Nacionalna i međunarodna trgovina na unutarnjim plovnim putovima kroz četiri hrvatske luke, Vukovar na rijeci Dunavu, Osijek na rijeci Dravi te Slavonski Brod i Sisak na rijeci Savi, bit će unaprijeđena nizom ulaganja, zahvaljujući europskim sredstvima.

S ciljem povećanja pouzdanosti i sigurnosti plovidbe do sada je u projekte modernizacije riječnih luka na mreži TEN-T i projekte poboljšanja plovnosti na Dunavu, Savi i Dravi iz OPKK-a uloženo preko 47 milijuna eura. Modernizacija riječnih luka nastavlja se i dalje te je u tijeku nekoliko projekata: izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek, radovi na poboljšanju plovnosti Dunava kod Sotina i izgradnji zimovnika u Opatovcu te projekt razvoja sustava obilježavanja vodnih putova Republike Hrvatske.

Osim kroz OPKK-a razvitak riječnog prometa u Republici Hrvatskoj unapređuje se zahvaljujući i sredstvima osiguranim CEF instrumentom s realiziranih 13,75 milijuna eura ulaganja. Jedan od značajnijih realiziranih projekata je nadogradnja infrastrukture, pratećih objekata i terminala u luci Slavonski Brod koja je financirana iznosom od preko 6,6 milijuna eura.

U budućem financijskom razdoblju, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, nastavit će se s ulaganjima razvoja i unaprjeđenja prometnih sustava prihvatljivih za okoliš. U pripremi je projekt opremanja luka i pristaništa u Osijeku, Vukovaru i Slavonskom Brodu infrastrukturom za zbrinjavanje otpada, vrijedan nešto više od 1,5 milijuna eura.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, osiguranjem europskih sredstava za daljnja ulaganja  u cjelokupan prometni sustav kreira preduvjete za stvaranje suvremene prometne mreže, uz održivu i prilagodljivu infrastrukturu svih vidova prometa, što putnicima omogućava da brže, lakše i sigurnije dođu do željenih odredišta uz veći stupanj energetske učinkovitosti te manje zagađenje okoliša.