Zadrani učili kako smanjiti rizik od katastrofa; Andrić: “Svaki pojedinac može pridonijeti da u slučaju nepogode svojim reakcijama ne izazove životno ugrožavanje ljudi”

Na zadarskom Forumu danas je održan edukativni događaj “Usvoji znanja da šteta bude manja” u sklopu projekta “Na putu do smanjenja rizika od katastrofa”.

Veliki i mali Zadrani su se upoznaju s edukacijskim modelima potresa, poplave i erozije kao i prijetnjama i neočekivanim situacijama. Istovremeno su dobili informacije kako i sami mogu doprinijeti smanjenju rizika od katastrofa. Među njima bili su učenici petih i šestih razreda osnovnih škola Petra Preradovića i Šime Budinića te studenti Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru.

Ovaj oblik edukacije posebno se svidio zadarskim osmoškolcima koji su vrlo aktivno sudjelovali u prezentacijama pokazujući zavidnu razinu znanja o preventivnim mjerama koje ublažavaju posljedice katastrofa.

– Ovo je jedinstvena prilika kroz jedan zabavno-edukativni način da djeca i najmlađi, a ovdje smo vidjeli i studente, da se upoznaju što se to u prirodi može dogoditi, svjedoci smo, nažalost, da se događalo, koje su to ispravne reakcije i upravo smanjenjem rizika od katastrofa svaki pojedinac može pridonijeti svojim ponašanjem da u slučaju nekakve nepogode svojim reakcijama ne izazove životno ugrožavanje ljudi ili samoga sebe, rekao je tom prigodom Miroslav Andrić, voditelj Službe civilne zaštite Zadar.

Koliko je važno znati prave informacije, dokaz su i, nažalost, situacija koje smo imali i na području naše županije, a radi se o katastrofalnim poplavama. Naime, kako je rekao Andrić, tad su se dogodile te ogromne padaline zbog kojih je zbailježen i vodostaj koji do tad nikad nije.

– Oborivši sve te rekorde, naravno da je posljedično bila i potreba za evakuacijom ljudi i upravo ta jedna materijalna šteta koja je u tom trenutku bila primat. Međutim, cijelo vrijeme se provlačilo u podsvijesti samo da nitko ne nastrada i samo da ne dođe do ljudskih žrtava  i u stvari sve drugo staje u drugi plan i to je poanta priče da svojim ponašanjem polušamo smanjiti taj rizik od katastrofe. Posljedice se mogu dogoditi, ali moramo težiti tome da ne dođe do ljudskih žrtava, napomenuo je Andrić istaknuvši važnost ovakvih akcija.

Poučeni tim razornim poplavama koje su se dogodile na području Obrovca i Gračaca, određene mjere su se već poduzele.

– Već tada kada se pričalo o sljedećim koracima koje je potrebno napraviti i odmah se u startu znalo da se mora prvo ishoditi projektna dokumentacija i ona je u završnoj fazi. Moramo se sjetiti da se ide na nekoliko razina, barem što se Obrovca tiče, znači da treba pristupiti i čišćenju korita rijeke i montažno-demontažnim branama koje će se raditi, i produžetak, odnosno nadopuna ovih zaštitnih zidova, odnosno brana koje trenutno ne postoje, Znači, one će se podružiti. U Gračacu je očišćeno korito rijeke Otuče, prošireno je gdje se moglo što proširiti od korita i napravljen je jedan odvodni kanal u onom Naselju 2 gdje je podzemna voda napravila veliku štetu i taj je kanal napravljen kao oteretni kanal u slučaju ponovnog dolaska te vode da odlazi što dalje od kuća, pojasnio je Andrić.

Svi sudionici su dobili korisne edukacijske materijale uz pomoć kojih se mogu dodatno informirati o ovaj važnoj životnoj temi.

Projektom “Na putu do smanjenja rizika od katastrofa” educira se djecu i javnost o mogućnostima smanjenja rizika od katastrofa i prilagodbe okolišnim izazovima te sposobnosti reagiranja kako bi se izbjegla stradanja ljudi i štete. Usvojenim znanjem i pripremljenošću građani mogu utjecati na rizike te izbjeći i smanjiti stradanja i štete.

Kampanja, koja obuhvaća 21 grad u Hrvatskoj, dio je projekta “Na putu smanjenja rizika od katastrofa”, sufinanciranog sredstvima Europskih fondova, a provodi ga Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova RH u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Cilj je projekta educirati javnost o važnosti smanjenja rizika od katastrofa.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda, unutar Operativnog programa konkurentnost i kohezija, a vrijednost projekta je 1.925.406,64 EUR.