Zabrinjavajući je podatak da ove godine je za više od četiri tisuće djece odgođen upis u prvi razred osnovne škole, a izdan je i povećani broj rješenja o nekoj vrsti primjerenog programa obrazovanja za učenike s teškoćama. Ovo je bio povod Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu da na Panelu “Kako kretanje potiče motoričke i kognitivne vještine kod djece” okupi vodeće regionalne stručnjake te ponudi rješenja.
– Naša djeca se ne kreću. Oni dnevno pređu od dva do šest kilometara. U našem istraživanju kada smo djecu odveli u prirodu bez ekrana i mobitela oni su dnevno prešli od 20 do 25 kilometara. Mozak se razvija kretanjem, a znamo da djeci nedostaje kretanja. Kako znamo da nedostaje kretanja? Upravo po velikom broju ravnih stopala kod djece. Nekada je bilo šest do devet posto ravnih stopala, a danas ih imamo 50 do 60 posto!, istaknuo je doc.dr.sc. Ranko Rajović, profesor na Univerzi na primorskem u Kopru i dodao:
– Nedostatak kretanja smanjuje kognitivne sposobnosti. Mi sada imamo situaciju da je svaka nova generacija koja kreće u prvi razred slabija od prethodne. Ima tu puno faktora, no, kretanje je jedan od najvažnijih. Puno roditelja gotovo do treće godine koristi kolica za djecu da bi sebi olakšali, a time oštećuju dijete. Roditelji moraju obratiti pažnju da dijete do šeste godine bude što spretnije i okretnije.
Pravo je vrijeme da se postave pitanja koji su mogući razlozi za spomenuto te koja su moguća rješenja u kontekstu detekcije, prevencije i djelovanja na ovaj problem?
Video linkom se na Panel javio prof.dr.sc. Josip Burušić, posebni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja za cjelodnevnu školu, koji je ovom prilikom istaknuo sve dobrobiti eksperimentalnog programa Cjelodnevna škola, u kojem su u velikoj mjeri prepoznati ovi aktualni problemi te su ponuđena rješenja. Predviđeno je značajno povećanje tjelesnog vježbanja u toku nastave te igre u sklopu tog programa.
– Tjelesna aktivnost neizmjerno je važna za očuvanje mentalnog i tjelesnog zdravlja. 13 posto je veća mogućnost za normalan akademski uspjeh kod djece koja imaju normalnu tjelesnu masu. Jedan od ključnih čimbenika za održavanje normalne tjelesne mase je tjelesna aktivnost. Na upisu u osnovnu školu čak 86 posto djece doseže preporuke od 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno u igri. Na izlazu iz osnovne škole padamo na samo 16 do 17 posto. Tu trebamo sustavno djelovati i promišljati što i kako dalje!, istaknula je prof.dr. sc. Sanja Musić Milanović, nacionalna kontakt osoba pri Svjetskoj zdravstvenoj asocijaciji i Europskoj komisiji za promicanje tjelesne aktivnosti, koja je dodala:
– Preliminarni rezultati istraživanja koje smo proveli za Covid razdoblje, prema iskazu roditelja pokazuju da se znatno smanjila tjelesna aktivnost u igri za 35 posto. S druge strane povisila se razina gledanja ekrana mimo nastave za čak 40 posto. Možete samo naslutiti kakvi nas rezultati očekuju vezani za probleme tjelesnog i mentalnog zdravlja.
Koliko je uz samo kretanje važna i pravilna prehrana istaknula je Karmen Matković Melki, dipl.ing., univ.mag.pharm., nutricionist, Hrvatski savez nutricionista:
– Prehrana je iznimno važan segment u kontekstu rasta i razvoja. Specifične vrste namirnica mogu utjecati na neurokognitivni razvoj djeteta od najranije dojenačke dobi pa iznimno kroz prvu i drugu godinu života pa nadalje kroz čitav životni vijek. Određene vrste namirnica kao što su plava riba i ostali izvori omega 3 masnih kiselina bitna su komponenta i utječu na razvoj moždanog tkiva kod djece.
Liste čekanja su i u Poliklinici za rehabilitaciju, slušanje i govor SUVAG čija je ravnateljica rekla:
– Nikada nismo imali veći broj odgoda nego ove godine, a govorno – jezična patologija je u porastu. Djeca s govorno – jezičnom patologijom imaju puno većih problema te ne uspijevaju ostvariti sve one svoje akademske mogućnosti koje bi imali da tih teškoća nije bilo.
Kineziološki fakultet u Zagrebu u suradnji s partnerskim institucijama posljednjih godina predano radi na osvještavanju i pronalasku rješenja za brojne probleme koji se događaju uslijed drastičnog smanjenja tjelesne aktivnosti kod djece i mladih.
– U velikoj smo mjeri uključeni u rad s djecom, aktivni smo oko većine strateških dokumenata koje država donosi, a između ostalog tu su bili Zakon o sportu, Cjelodnevna škola, Akcijski plan prevencije debljine i mnogu drugi dokumenti!, istaknuo je prof.dr.sc. Mario Baić, Dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
– Zbog kompleksnosti same problematike važno je da joj se pristupa interdisciplinarno jer jedino na taj način možemo ubrzati proces pozitivnih promjena te povećati njegovu efikasnost!, izjavio je istaknuo je Tomislav Benjak, specijalist javnog zdravstva u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Na Panelu je važnost mentalnog zdravlja istaknula sportska psihologinja prof.dr.sc. Renata Barić, dok doc.dr.sc. Hrvoje Podnar istaknuo je važnost aktivnih tjelovježbenih pauza u školi, važnost povećanja satnice tjelesne i zdravstvene kulture kod djece te da je važno urediti i okoliš na način da potiče tjelesnu aktivnost i igru. Panel je moderirao izv. prof. dr.sc. Ivan Segedi, prodekan za kvalitetu na KIF-u.
– Odavno smo postali svjesni svih problema poput nekretanja, pomanjkanja tjelesne aktivnosti. Organizirali smo temeljem novog zakona o sportu ravnopravnost svih pet krovnih sportskih udruženja. Sve više udruženja i sportskih saveza organiziraju zajednička natjecanja svih kategorija koja su zaista hvalevrijedna. Tu je i povećanje financijskih sredstava za hrvatski sport za pomoć ovakvim projektima. Ove godine proračun za sport bit će veći od 105 milijuna eura, a planiramo u 2024. godini povećati ga na više od 120 milijuna eura. Mislim da se tu vidi namjera i želja Vlade RH i Ministarstva turizma i sporta koji su prepoznali sport kao jednu od najvažnijih ljudskih aktivnosti koja utječe na zdravlje nacije, zaključio je Tomislav Družak, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta.