Ususret europskim izborima 2024. godine, zadarski novinari u sjedištu Europskog parlamenta u Strasbourgu

S ciljem približavanja rada same Europske unije i života u Uniji, Europe Direct Zadar nedavno je poveo u Strasbourg ekipu zadarskih novinara, među kojima i novinare Antene Zadar. Tijekom boravka u tom gradu, posjetili su i Europski parlament gdje im je predstavljen rad ove institucije, a i saznali su više o Europskim izborima 2024. godine.

– Europe direct Zadar treću godinu zaredom organizirao je studijsko putovanje za novinare. Cilj ovih putovanja je približiti novinarima što Europska unija radi i kako izgleda život u Europskoj uniji jer svi smo mi dio Europske unije i aktivnosti i naš život izravno su rezultat rada Europske unije. Isto tako, svi naši postupci mogu utjecati na kreiranje politike Europske unije. Prijašnjih godina bili smo u Bugarskoj i Češkoj, a ove godine odabrali smo Strasbourg u Francuskoj, ta destinacija nije slučajno odabrana jer se radi o šarmantnom francuskom gradiću nego smo ove godine odabrali  Strasbourg kao destinaciju u kontekstu nadolazećih europskih izbora. Kao što znamo, u lipnju 2024. godine, u RH to će biti 9. lipnja, održat će se europski izbori, izbori za koje se biraju članovi europskog parlamenta, 705 zastupnika, kazala je Marija Dušević, viša savjetnica u Agenciji za razvoj Zadarske županije, te dodala:

– Kroz ovo putovanje cilj je bio približiti novinarima rad Europskog parlamenta kao institucije, njegovu ulogu, ali isto tako predstaviti kako se svaki građanin može kandidirati da bude član tog parlamenta, na koji način ide izborni proces i cijeli postupak oko izbora, s ciljem da novinari kao naša pomoć Europe Directu u prenošenju informacija građanima da bi oni to u  kontekstu izbora mogli prenijeti svojoj publici.

Detalje samog rada Parlamenta kao i važnosti sudjelovanja na predstojećim europskim izborima, novinari su saznali od Barbare Peranić, službenice za medije u Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj:

– Obzirom na izbore iduće godine, vrlo je važno informirati javnost i okolnostima u kojima se oni odvijaju. Izbori će se održati u zaista zahtjevnim okolnostima. Svake godine kad idu izbori mi ponavljamo isto no ovaj put je zaista drugačije jer imamo jednu neviđenu situaciju u Europi u okolnosti geopolitičkih velikih izazova. U ovom trenutku govorimo o ratu u Ukrajini, međutim, nešto dalje, naravno rat i u Gazi, sve su to nesigurnosti koje jako utječu i na odluke birača. Osim toga, još se uvijek oporavljamo od pandemije u ekonomskom smislu, tako da se sa sigurnošću može reći da neće biti dosadno, odnosno da će se političke stranke i grupe morati itekako potruditi, glasačima ponuditi odgovore na sve te izazove i neke svoje programe i ciljeve kako bi glasači odabrali upravo njih.

Parlament se može posjetiti i kao običan građanin, to se i potiče, a kao što smo mogli vidjeti, veliki je broj različitih dobnih skupina posjetitelja, od umirovljenika do djece. Ono što treba napraviti je unaprijed najaviti posjet, treba određena predregistracija, no vrata su širom otvorena.

– Ono što se dogodilo posljednji put u posljednjem izbornom ciklusu u 2019. godini, zaustavljen je trend pada izlaznosti koji je trajao dugo vremena, od devedesetih, znači dva desetljeća. Među članicama koje su povećale izlaznost bila je i Hrvatska, možemo li biti zadovoljnim tim povećanjem, ne možemo jer govorimo o postotku od 29%, dakle 70% ljudi odabralo je ostati kod kuće i ne dati svoj glas, mislim da to nije zdravo za niti za jednu demokraciju pa tako niti za Hrvatsku. Ono što se primijetilo je da je porast izlaznosti kod mladih birača bio prisutan i u hrvatskoj, dakle pratili smo te nekakve trendove koji su buli prisutni i u ostalim članicama. Pet postotnih bodova bio je porast u dobnoj skupini do 24 godine što je dobro, no uvijek ima mjesta za napredak, pogotovo kada kažemo da se taj postotak podigao s 13 na 18 posto u toj dobnoj skupini. To je zaista skromna brojka, iako smo mi društvo koje je staro, gdje udio mladih nije tako visok kao kod nekih drugi članica, nema razloga ne pokušati motivirati one koji misle da je njihov glas nije važan i koji misle da nema smisla izaći na izbore jer ništa ne možeš promijeniti.

Što radimo? Radimo kontinuirano na nekakvom svojevrsnom građanskom odgoju za mlade i to pomoću kroz razne programe, jedan od naših jako dragih programa koji pokazuje jako dobre rezultate je “Škola ambasador”, provodi se od 2103. godine, od ulaska Hrvatske u EU, do sada je kroz taj program u hr prošlo 60 gimnazija i strukovnih škola, odnosno više od 60 njih. Oni svake godine moraju ispunjavati određene ciljeve kako bi ostali u tom programu što znači nije dovoljno samo biti tu kao volonter ili promatrač, od mladih se traži aktivnost, bavljenje nekakvim odlukama koje se donose na europskoj razini, njihovo viđanje mogućeg rješenja mogućeg za određene probleme i na kraju godine vanjski evalvator donosi odluku jesu li ispunili ciljeve. To je jedan od načina na koji pokušavamo biti prisutni od malo ranije dobi, educirati mlade i objasniti im zašto je važno biti aktivan, ne nužno politički aktivan u smislu kandidature za u parlament, svakako aktivan u svojoj zajednici i doprijenijeti nekakvih rješenjima jer to u konačnici vodi boljim životu u cijelom društvu, rekla je Peranić.

Osim navedenih okolnosti, Europski parlament bori se i sa slabom izlaznošću Europljana na izbore. U skladu s tim, Europska unija se nastoji dodatno približiti mladima kako bi se kandidirali te glasovali na izborima.

– Strasbourg = plenarna sjednica, a plenarna sjednica rad od jutra do sutra, dnevni red ima nekih sedam-osam stranica što vam govori o zgusnutom rasporedu. Plenarne sjednice se događaju jednom mjesečno u Strasbourgu prema obavezama iz ugovora. Europski parlament ima sjedište u Strasbourgu i zato cijela ta velika seoba naroda, ajmo tako reći, većim dijelom iz Bruxellesa, gdje je mjesto rada odbora i klubova zastupnika, ali iz nacionalnih država članica kao i cijelog ovog novinarskog korpusa, to je to što čini ovu košnicu. Nisu svi sretni ovakvim načinom funkcioniranja u smislu da se cijeli parlament mora seliti u Strasbourg, ona ima svoju financijsku stranu, ona nije beznačajna, međutim to je tako prema ugovorima tako i ako netko neće dopustiti da se ti ugovori tako lako promijene, onda su to Francuzi, napomenula je Peranić.

Koliko hrvatski zastupnici mogu participirati u konkretnim promjenama?

– Što se tiče hrvatskih zastupnika, često čujemo pitanje pa što može netko iz male države članice sa malim brojem zastupnika (Hrvatska ih ima 12, Njemačka 96) napraviti ili promijeniti. Ono što uvijek treba istaknuti je da zastupnici ovdje ne predstavljaju samo Hrvatsku, oni predstavljaju svoju političku opcije iz Hrvatske koje se udružuje s ostalim političkim opcijama u klubove zastupnik. Zastupnik bez obzira iz koje države dolazi, uz vrijedan rad može puno toga napraviti. Samo ću podsjetiti da je predsjednica Parlamenta Maltežanka, znamo koliko je Malta velika ili mala. U svakom slučaju, poanta je u tome treba biti aktivan, treba kao i u drugom, bilo političkom ili društvenom, profesionalnom, uvijek treba davati maksimalno, a onda vidjeti gdje će to maksimalno doći, kazala je Peranić.

Osim s radom EU parlamenta, predstavnici zadarskih medija upoznali su se i s radom Europskog ombudsmana, koji istražuje pritužbe pojedinaca, poduzeća i organizacija o nepravilnostima u postupanju institucija, tijela i agencija Europske unije. Domaćini zadarskim novinarima bili su Carolina Marin Vargas iz Ureda za posjetitelje i Josef Nejedlý.

Dakako, neizostavan je bio i posjet Vijeću Europe kako bi dobili uvid i u tu važnu europsku instituciju, o čemu su govorili Anne Péroi iz Ureda za posjetitelje, i Panos Kakaviatos, glasnogovornik – službenik za medije iz Uprave za komunikacije.