Vukovar i cijela zemlja – prisjećaju se najtežeg dana u novijoj povijesti kada je 91. godine, nakon 87 dana nadljudskog otpora – slomljena obrana Grada Heroja koji su potom okupirale JNA i srpske paravojne postrojbe – te počinile brojne zločine nad civilima i braniteljima u gotovo potpuno razrušenom gradu. Istoga dana kada je slomljena herojska obrana Vukovara, u Škabrnji je počinjen pokolj.
Trideset dvije godine su prošle od pada Vukovara, grada čiji su branitelji tijekom 87 dana opsade pružali otpor nadmoćnijem neprijatelju, tada trećoj oklopnoj sili Europe.
Približno 2 tisuće njih u malo manje od tri mjeseca odolijevalo je napadima 30 tisuća srpskih rezervista i četnika i time dalo potrebno vrijeme ostatku Hrvatske da se pripremi za obranu. U agresiji na Vukovar poginulo je dvije tisuće 717 ljudi.
Današnji dan prije trideset dvije godine bio je jedan od najstrašnijih u novijoj hrvatskoj povijesti. Ne samo zbog vukovarske tragedije, već i zato što su srpske postrojbe tog 18. studenog 1991. počinile masakr u Škabrnji.
Ovom jutru kada bi jedino sve žrtve i svi branitelji trebali biti u fokusu prethodila su politička prepucavanja nakon što su vukovarske vlasti objavile kako će kolonu ove godine predvoditi hrvatski branitelji i stradalnici predvođeni pripadnicima HOS-a.
Dodatnu napetost izazvao je i plakat ovogodišnjeg obilježavanja na kojem se uz naziv HOS ističe i slovo “U” u sloganu “Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu” te poruka gradonačelnika Ivana Penave da u Vukovar ne trebaju dolaziti ni “članovi političkih stranaka kojima se plakat ne sviđa i koji ne poštuju Domovinski rat i HOS”.
Vladajući i većina oporbenih stranaka poručili su kako je na djelu pokušaj Domovinskog pokreta da na račun vukovarske ratne tragedije ostvari politički profit uoči izborne 2024. godine.
Mnoge ovogodišnja atmosfera podsjeća na 18. studeni 2013. kada je, poslije postavljanja dvojezičnih natpisnih ploča i događanja koja su uslijedila, organizirana druga kolona i kada je na cesti zaustavljen državni vrh te mu je onemogućen dolazak do Memorijalnog groblja.
Kako nakon 32 godine od strašnih zločina i razaranja izgleda Škabrnja?
– Tradicionalno, noć prije, Škabrnjani pale svijeće. Četiri tisuće teško naoružanih pripadnika zloglasnog kninskog korpusa predvođeni osuđenim ratnim zločincem Ratkom Mladićem, na sutrašnji dan je negdje između osam i deset ujutro, upalo u Škabrnju koju je branilo dvjestotinjak loše naoružanih mještana, civila i gardista, rekao je prilikom javljanja iz Škabrnje novinar HRT-a, Ante Kolanović.
Kazao je kako je bitka završila predvidljivo te naglasio da je od svojih 1700 stanovnika, Škabrnja u Domovinskom ratu izgubila 86.
– Završilo je predvidljivo, 43 mrtvih i 43 masakriranih Škabrnjana. Škabrnja je tijekom Domovinskog rata izgubila 86 ljudi, a ima tek 1700 stanovnika. Sutra se očekuje tiho i dostojanstveno obilježavanje ove strašne tragedije. Kad kažem tiho i dostojanstveno, mislim i glasno. Svaki puta kad čovjek u ove dane dođe u Škabrnju, prvo što osjeti je ova snažna, bolna tišina, koja je ujedno i glasna, kazao je.
– Kažu sami Škabrnjani da su oni koji su proživjeli sve to i šute, da je njima najteže. Da su oni ti koji se i nakon 32 godine bude noću zbog strašnih slika, dodao je.
Početak rata: Prekinuto djetinjstvo
Osamnaestog studenog sretno djetinjstvo škabrnjske djece naglo je prekinuto. U obitelji Bašić otac i sedamnaestogodišnji sin otišli su u dragovoljce. Od silovitog udara granata u podrum kuće sklonili su se tad trinaestogodišnja Marina i njezin deset godina mlađi brat s majkom i bakom.
– U tom momentu kada je granata udarila u kuću jedan geler je uletio baš u taj podrum i udario 15 centimetara od bratove glave, prisjetila se Marina Šunić.
Izgledalo je kao da se nebo spustilo na zemlju iako je bio sunčan dan.
– Malo iza četiri sata dolazi drugi rođak, tužan, kaže Škabrnja je pala, u biti centar sela je pao, otvorili su samoposlugu, piju, kolju, ubijaju već, prisjetio se Marin Bašić iz Škabrnje, javlja HRT.
GALERIJA U Vukovarskoj ulici u Zadru zapaljene svijeće za Vukovar i Škabrnju
