Znanstvenici koji su omogućili razvoj cjepiva protiv korone dobili Nobelovu nagradu

Znanstvenici Katalin Kariko i Drew Weissman iz Mađarske i Sjedinjenih Država osvojili su Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu za otkrića koja su omogućila razvoj mRNA cjepiva protiv covida-19, objavio je u ponedjeljak Nobelov odbor. Nagradu, među najprestižnijima u znanstvenom svijetu, odabrao je Nobelov odbor švedskog medicinskog sveučilišta Karolinska Institute, a uključuje i 11 milijuna švedskih kruna (oko 950 tisuća eura), prenosi Index.

“Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu za 2023. dodijeljena je Katalin Kariko i Drewu Weissmanu za njihova otkrića u vezi s modifikacijama nukleozidnih baza koje su omogućile razvoj učinkovitih mRNA cjepiva protiv covida-19”, objavio je odbor.

Prošlogodišnju nagradu za medicinu dobio je Šveđanin Svante Paabo za sekvencioniranje genoma neandertalca, izumrlog rođaka današnjeg čovjeka, te za otkriće dosad nepoznatog ljudskog srodnika, Denisovaca.

“Svojim revolucionarnim otkrićima, ovogodišnji laureati iz temelja su promijenili naše razumijevanje načina na koji mRNA komunicira s našim imunološkim sustavom. Oni su doprinijeli neviđenoj stopi razvoja cjepiva tijekom jedne od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju u moderno doba”, objavio je Nobel odbor Instituta Karolinska u Stockholmu.

Kariko je bila viša potpredsjednica i voditeljica odjela RNA proteina u BioNTechu do 2022., a od tada djeluje kao savjetnica tvrtke. Također je profesorica na Sveučilištu Szeged u Mađarskoj i pomoćna profesorica na Medicinskom fakultetu Perelman Sveučilišta u Pennsylvaniji. Weissman je profesor istraživanja cjepiva na Perelmanu.

Kariko je pronašla način kako spriječiti imunološki sustav da pokrene upalnu reakciju protiv laboratorijski napravljene mRNA, koja se prije smatrala glavnom preprekom bilo kakvoj terapijskoj upotrebi mRNA. Zajedno s Weissmanom, pokazala je 2005. da prilagodbe nukleozida, molekularnih slova koja ispisuju genetski kod mRNA, mogu držati mRNA ispod radara imunološkog sustava.

“Dakle, ovogodišnja Nobelova nagrada odaje priznanje njihovom temeljnom znanstvenom otkriću koje je iz temelja promijenilo naše shvaćanje interakcije mRNA s imunološkim sustavom i imalo veliki utjecaj na društvo tijekom nedavne pandemije”, rekao je Rickard Sandberg, član Nobelovog odbora na Institutu Karolinska.

Sezona dodjele Nobelovih nagrada svake godine slijedi isti obrazac: nakon kategorije medicine, objave nagrada za fiziku i kemiju zakazane su za utorak i srijedu, nakon čega slijedi Nobelova nagrada za književnost u četvrtak. Petak donosi izbor ovogodišnje Nobelove nagrade za mir – jedine nagrade u nizu koja se ne objavljuje u Stockholmu, već u glavnom gradu Norveške Oslu. Konačno, ponovno u glavnom gradu Švedske, Nobelova nagrada za ekonomske znanosti bit će objavljena sljedećeg ponedjeljka.

Nobelove nagrade pokrenute su oporukom izumitelja dinamita i donatora Alfreda Nobela (1833. – 1896.). Namijenjene su odavanju počasti onima koji su bili od najveće koristi čovječanstvu u svakoj kategoriji tijekom prethodne godine. Nagrade se tradicionalno dodjeljuju na svečanosti 10. prosinca, na godišnjicu Nobelove smrti.

Nobelova zaklada ove je godine povećala novčanu nagradu po kategoriji za milijun švedskih kruna na 11 milijuna kruna (950 tisuća eura).

BREAKING NEWS
The 2023 #NobelPrize in Physiology or Medicine has been awarded to Katalin Karikó and Drew Weissman for their discoveries concerning nucleoside base modifications that enabled the development of effective mRNA vaccines against COVID-19. pic.twitter.com/Y62uJDlNMj

— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 2, 2023