POČELA BERBA MASLINA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI Godina drobnice, bjelice i – polikonične vaze!

Počela je berba maslina na području Zadarske županije. Ranije nego prijašnjih godina potaknuta i pojavom treće generacije maslinove muhe (Bactrocera oleae) , najvećeg štetnika, koji za dva, tri tjedna može uništiti sav trud maslinara. Za zaštitu je prekasno jer karenca pojedinih insekticida je 20 i više dana.

Od ponedjeljka otvorena je i većina od 40-ak uljara. „Unatoč znatno povećanim troškovima cijena prerade  gotovo je ista kao lani – 25 eurocenti po kilogramu “ kaže Petar Anić, vlasnik Uljare  Zadar na Novom Bokanjcu.

Prerađivači su, dodaje, solidarni s maslinarima koji ovu godinu neće pamtiti po dobromu. Urod je ove godine puno podbacio.

„U odnosu na berbu 2022. kada su prinosi na razini Zadarske županije iznosili oko 9.500 tona ploda sa prosječnim randmanom ulja od 15% odnosno 1425 tona maslinovog ulja, očekuje urod manji u prosjeku od 50% do 70%  ovisno o lokacijama“, kaže agronom Željko Pavlović, viši stručni savjetnik u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Zadarske županije.

Uzroka podbačaju  je više, a jedan od glavnih je upravo obilan urod prošle godine koji je iscrpio masline te posebice dugotrajna  suša koja je dovela do toga da nije  bilo porasta rodnih izboja. Naime, pojašnjava Pavlović,  maslina rađa na prošlogodišnjim izbojima koji se nisu razvili u dovoljnoj mjeri kako bi razvili rodne pupove.

Maslinari koji su poput dr. Ivice Vlatkovića, navodnjavali svoje masline, imaju isti, neki čak i bolji urod nego lani. Na žalost takvih je malo. Sustav za navodnjavanje u maslinicima nema ni 10 posto poljoprivrednih gospodarstva.

Od sorti posebno je podbacila  najzastupljenija domaća sorta oblica. Čak i na plantaži Masvina u Tinju pa će i tamo, po riječima dr. Radoslava Bobanovića, urod biti manji za 30 posto.

Prema informacijama s terena od sorti ove godine, uz introducirane Leccino i Pendolino kao najbolje domaće sorte pokazale Drobnica (na otocima) i Istarska bjelica u priobalju i zaleđu, a od uzgojnih oblika maslina – polikonična vaza.

Riječ je o novom oblikovanju krošnje  što  je među prvima na našem području počeo prakticirati mladi magistar agronomije Stjepan Dević  (29) iz Sukošana. Krošnja se temelji na tri glavne grane i širi uz svaku granu, od vrha prema dolje. Izgleda poput stožca.   Prednosti su višestruke: Postiže se poželjan omjer drvne i lisne mase, olakšava rezidba, zaštita i berba. Krošnja je prozračna i osunčana. Plodovi ujednačeno zriju. Podjednako na vrhu i prema dnu krošnje“, pojašnjava  Dević. Takav uzojni oblik pojeftinjuje i rezidbu i berbu, što su dvije najveće stavke u uzgoju maslina.

Nakon rezidbe u travnju Dević je ovih dana demonstrirao i berbu u jednom briševačkom masliniku. Sa  tresačem , stablo u punom rodu on obere za nepunih 10 minuta. “Svi djelovi krošnje su pristupačni.  Ovaj uzojni oblik pogodan je i za ručnu berbu jer je krošnja spuštena gotovo do zemlje tako da “mogu i dica brati”. Najbolja kombinacija  je, kaže Dević,  vrhove s tresačem, a ostalo ručno.

Uzgojni oblik polikonične vaze inače prakticiraju u našoj Istri i Toscani u susjednoj Italiji, gdje uz minimalne troškove postižu optimalne rezultate.

Čitatelje sigurno zanima po kojoj cijeni će biti novo maslinovo ulje? Prognoze su nezahvalne. Domaće ekstra djevičansko maslinovo ulje  obiteljska gospodarstva prodaju  “na kućnom pragu”  od 17 do 20 eura za litru. Maslinari koja svoja ulja trže u specijaliziranim dućanima i kušaonicama imaju nešto veće cijene. U Zadarskoj županiji i Dalmaciji 20-25 €, a u Istri 25-30 €/l. Prema najavama

cijene novog ulja će biti još 10-15 posto više.

Za utjehu postotak povećanja cijena u Španjolskoj i Italiji već nekoliko godina je neusporedivo veći. Zbog nezapamćenih suša Španjolska ni ove godine neće ubrati niti polovicu od svog prosječnog uroda koji je do prije nekoliko  godina iznosio 1.059.194 tone maslinovog ulja. U Hrvatskoj od lanjske berbe na ukupno 19.900 hektara, prema službenim podatcima, proizvedeno je  40.128 tona maslina iz čega je dobiveno 55.088 hektolitara maslinovog ulja što je povećanje za čak 72 posto u odnosu na godinu ranije.

No,  ni to nije dovoljno za domaće potrebe pa ulje i dalje uvozimo. Na policama trgovačkih lanaca ono je jeftinije, ali i neusporedivo nekvalitetnije.

„Radi se uglavnom o rafiniranim uljima koja se dobiju od ploda, ali i komine masline,  pomiješaju ih  i  deklariraju kao ekstra djevičanska. To je prijevara“, kaže Srećko Gross, poznati farmaceut i maslinar. On je i predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta. Tvrdi da su hrvatska ulja najbolja i najzdravija na svijetu i šteta je da ih ne proizvodimo i trošimo više nego dosad. A trošimo niti dvije litre po glavi stanovnika.