Kako je pisao portal Otok Pašman početkom ove godine, u veljači 2023. godine provedena je anketa u kojoj su stanovnici hrvatskih otoka iznijeli ocjene o subjektivnom osjećaju sreće i zadovoljstvu vlastitim životom, a u prvom nalazu se identificira značajno viši indeks sreće hrvatskih otoka u odnosu na Hrvatsku u cjelini, kao i u odnosu na prosječne svjetske rezultate.
Naime, kvantificiranje razine sreće stanovnika neke države ili pojedinih teritorija u posljednjih je dvadeset godina postala redovita aktivnost brojnih institucija širom svijeta. Istraživanja sreće dobila su poseban poticaj nakon što su Ujedinjeni narodi (UN) 2012. godine ovu temu raspravile na Generalnoj skupštini i proglasile 20. ožujka Svjetskim danom sreće. Svake godine Indeks sreće prezentira se za oko 150 zemalja svijeta, izvodi se prema metodologiji koju su prihvatile Ujedinjeni narodi, a istraživanja provodi poznata svjetska agencija Gallup.
Od prvih dana u anketna istraživanja uključena je i Hrvatska tako da danas posjedujemo dvadesetogodišnji niz hrvatskih indeksa sreće, koji je za 2023. godinu 6,125 dok je svjetski prosjek za to razdoblje 5,54.
Otočne države u ovom dugogodišnjem istraživanju imaju kontinuirano znatno viši indeks sreće od država na kontinentima – stanovnici otočnih država su u prosjeku za 9,71% sretniji od onih na kopnu pa su tako prof. dr. Petar Filipić iz Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te prof. dr. Nenad Starc iz Ekonomskog instituta u Zagrebu postavili pitanje kojem mnogi pokušavaju naći odgovor: je su li (i ako jesu, koliko su) naši otočani sretni?
Rezultati ankete, prezentirani na Simpoziju „Otok za stolom: Mediteranska prehrana između globalnih procesa i otočnih znanja“, 11. Anatomija otoka u Jelsi na otoku Hvaru od 28. do 30. rujna, su pokazali da je prosječni indeks sreće stanovnika hrvatskih otoka 7,451 što pokazuje da u usporedi s prosjekom za Hrvatsku (6,125) ili onim za 137 zemalja svijeta (5,540) je sreća hrvatskih otočana viša.
Od sudionika ankete o sreći stanovnika hrvatskih otoka u veljači 2023. godine traženo je da daju odgovore na jednostavni anketni upitnik u kojem su sadržana četiri pitanja: na kojem otoku anketirana osoba živi, kojeg je spola, koliko osoba ima godina, i da zaokruži broj (od 1 do 10) koji najbliže reprezentira osobni osjećaj sreće u ovoj godini.
Anketi se odazvalo 931 ispitanika, a najveći odaziv na anketu pokazali su stanovnici Krka, Pašmana, Dugog otoka, Ugljana i Murtera. Najviše anketiranih veoma je zadovoljno svojim životom. Njih 71,2% su svoj prosječni osjećaj sreće smjestili od ocjene 7 do 9, od „dobro sam“ do „osjećam se zaista dobro“, otočne žene su svoje zadovoljstvo životom ocijenili višim ocjenama od muškaraca iako i ocjene muškaraca na hrvatskim otocima su u usporedbi s indeksima sreće u Hrvatskoj i zemljama svijeta respektabilno visoke. I ekstremi također vode zaključku da je riječ o vrlo sretnoj populaciji; jedinica je tek 0,6% dok je desetki čak 7,4% svih anketiranih.
Iz Pašmana je bilo 71 anketiranih, a prosječni indeks sreće je izračunat na 7,338; žene – 7,370 te muškarci – 7,280.
Nakon takvih rezultata postavlja se pitanje: Što otočane čini sretnijima od stanovnika kopnenog dijela Hrvatske? Za adekvatan odgovor na to pitanje za usporedbu otoka s Hrvatskom nedostaju detaljnije informacije dobivene detaljnijim anketama koje zbog nedostatka sredstava ovom prigodom nisu urađene te su se zato autori istraživanja u odgovoru na to pitanje poslužili analitičkim prečacima i intuicijom.
Prema autorima istraživanja, najvažnija razlika koja indeks sreće otočana podiže u odnosu na prosjek Hrvatske je otočna filozofija življenja utkana u mediteranski ambijent koja kombinira više odrednica življenja na otocima koje u svojoj simbiozi donose unutarnji mir i zadovoljstvo životom:
– Otočani uvažavaju tuđa iskustva.
– Otočani će pomoć uzeti, ali će je nastojati pretvoriti u vlastitu proizvodno-uslužnu snagu.
– Za otočane je oduvijek vrijedila mediteranska mudrost: prije nego skočiš, promisli.
– Na otocima se ostvaruje skladan život biosfere i ljudskih aktivnosti.
– Na otocima se živi s prirodom.
– Otočani koriste more na svaki mogući način.
– Ekonomija Mediterana živi i na hrvatskim otocima te stane u četiri riječi: ponudi ono što imaš.
– Vjerovanje u pozitivan rezultat.
– I dr.
