Capak: “Ljudi su tijekom pandemije sjedili kod kuće. Okrenuli su se klađenju”
Prekomjerno kockanje postaje, uz ostale ovisnosti, sve veći javnozdravstveni problem koji rezultira razvojem niza društvenih, socijalnih i zdravstvenih posljedica za pojedinca i društvo, istaknuto je na stručnom skupu o društveno odgovornom priređivanju igara na sreću, pišu agencije.
“Bilježi se veliki porast ovisnosti o igrama na sreću i klađenju. S jedne strane je to posljedica toga što smo bombardirani različitim reklamama kojima nema nikakvog ograničenja i svi to gledaju, uključujući djecu”, rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak, posebno istaknuvši reklame na televiziji i plakate po gradu.
S druge strane, naveo je situaciju da su ljudi za vrijeme pandemije više bili kod kuće te su se okrenuli televiziji i sjedilačkom načinu života, klađenju i igrama na sreću. “Mogućnost da se to odvija preko interneta pruža intimu da to čovjek može obavljati kod kuće bez da ga netko vidi, što pogoduje pojavnosti te ovisnosti”, ocijenio je.
Između 50.000 i 100.000 građana ima ozbiljne simptome ovisnosti
Osim toga, objasnio je, tko od nas nema kod kuće djecu koja se mogu predstaviti kao odrasli ili uzeti neki pin za karticu koju im roditelji daju da se mogu kupiti sendvič kad idu u školu, dakle to je pretjerana dostupnost igara na sreću i klađenja.
A naravno, porast dostupnosti utječe i na prevalenciju kockanja, istaknuo je. Podaci iz istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj između 50.000 i 100.000 građana ima ozbiljnije simptome ovisnosti o kockanju, a procjenjuje se da je i do pola milijuna Hrvata direktno ill indirektno zahvaćeno problemima vezanim uz ovisnost o kockanju.
U populaciji mladih ukupno je 13 posto njih pod rizikom, a najviše koriste kladionice, automate, casino, lutriju, bingo, online kockanje. Muškarci su u većem riziku, kao i oni u manjim i srednjim gradovima, a posebno zabrinjava činjenica kako svaka treća osoba poznaje nekoga tko je u problemu radi kockanja.
Pripremaju se dva akcijska plana
Capak je naveo kako je zbog toga u veljači ove godine usvojena Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti do 2030. Ministarstva zdravstva koja je tradicionalno obuhvaćala uglavnom ovisnosti o drogama, međutim proširila se i na ponašajne ovisnosti – pušenje te ovisnost o internetu i igrama na sreću.
U izradi su dva akcijska plana koji će obuhvatiti i preventivne mjere i tretmane za one koji su zahvaćeni. Govoreći o društveno-odgovornom priređivanju igara na sreću, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković rekao je kako je potrebno provoditi zakonske odredbe vezane uz zabranu maloljetnicima da se klade.
Treba razmotriti i ograničenja promocije u svrhu zaštite maloljetnika i ranjivih skupina te spojiti priređivače igara na sreću, one koji se bave regulativom i zdravstveni sustav.
2020. uvedena dodatna prostorna ograničenja
Voditeljica Službe za igre na sreću iz Porezne uprave Ministarstva financija Sandra Papež rekla je kako u suradnji s HZJZ-om već rade na ostvarenju tih ciljeva, ali i kako prilikom regulacije ove djelatnosti moraju voditi računa o uravnoteženom pristupu.
Navela je i kako je u zakonodavni okvir već implementiran značajan dio preporuka Europske komisije o načelima za zaštitu potrošača i igrača internetskih igara na sreću te sprječavanju maloljetnika u igranju internetskih igara.
Također je 2020. promijenjen pravilnik kojim su propisana značajnija prostorna ograničenja priređivanja igara na sreću u automat-klubovima i kladionicama vezano za njihovu udaljenost od odgojno-obrazovnih ustanova.
Ona su proširena pa u to sada spadaju vrtići, osnovne i srednje škole, učenički domovi te vjerski objekti, što je u posljednje dvije godine rezultiralo otvaranjem manjeg broja automat klubova.