Aktivisti Greenpeacea opet prosvjedovali ispred sjedišta INA-e; INA izbjegava ukloniti stotine tona vlastitog otpada s dna Jadrana

Aktivisti Greenpeacea još jednom su prosvjedovali ispred sjedišta INA-e u Zagrebu, ovoga puta ukazujući na sramotnu činjenicu da je, nakon 1000 dana i 1001 noći od potonuća, plinska platforma Ivana D još uvijek na dnu Jadranskog mora.

– Po svemu sudeći, u slučaju potonule plinske platforme Ivana D čini se da INA igra na kartu prolaska vremena i zaborava. INA je u lipnju ove godine objavila da je bušotina trajno sanirana, bez komentara o sudbini stotina tona starog željeza koje već gotovo tri godine skuplja hrđu na dnu Jadrana. Istovremeno INA se hvali financijskim uspjesima te najavljuje planove za nova bušenja i ulaganja u fosilnu infrastrukturu, kako na moru tako i na kopnu, izjavila je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.

Nedavni Greenpeaceov izvještaj pod naslovom The Dirty Dozen: The Climate Greenwashing of 12 European Oil Companies (hrv. “Prljava dvanaestorica: klimatske floskule 12 europskih naftnih kompanija”) konstatirao je da je INA u 2022. godini – godini energetske krize bez presedana – povećala neto dobit čak za 95% u odnosu na prethodnu godinu.

Unatoč zaradi koju gomila profitirajući na fosilnim gorivima u vrijeme galopirajuće energetske i klimatske krize, INA izbjegava ukloniti stotine tona vlastitog otpada s dna Jadrana. Istraživanje javnog mnijenja, koje je za Greenpeace provela agencija Promocija plus1, pokazuje da čak 74% hrvatskih građana smatra kako Ivanu D treba ukloniti s dna Jadranskog mora.

– U cijeloj situaciji resorno ministarstvo zaduženo za zaštitu okoliša uglavnom šuti, ponašaju se kao da je riječ o nekoj manjoj pogrešci koja će se birokratski riješiti, a ne prvoklasnom skandalu. Povjerenstvo za istragu velike nesreće ne komunicira otvoreno i transparentno s javnošću, informacije dolaze preko medija na kapaljku. Na taj način, umjesto da brinu o očuvanju okoliša i javnom interesu, nadležno ministarstvo i njegova tijela idu niz dlaku zagađivaču Jadrana koji ne želi ukloniti svoj otpad, zaključuje Andrić.

Tijekom lipnja 2023. godine metodom usmene telefonske ankete provedeno je istraživanje na slučajnom uzorku 1000 punoljetnih građana/građanki Republike Hrvatske.