U godinu dana krumpir je poskupio 50 posto, no jedna druga stvar poskupjela je za čak 200 posto!

U proteklih godinu dana, cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj su drastično porasle. Krumpir je poskupio za 45 posto, jaja za 44 posto, šećer za 37 posto, sladoled za 30 posto, dok je cijena kruha skočila za 19 posto. Ovaj alarmantan trend poskupljenja hrane može se djelomično pripisati općoj inflaciji koja je prethodnog mjeseca iznosila visokih 7,3 posto. Međutim, inflacija nije jedini krivac za ovakve visoke cijene prehrambenih proizvoda. Problematične su i marže trgovaca koji žive u svijetu odvojenom od svakodnevnog života prosječnih Hrvata.

Ekonomist Petar Vušković izjavljuje: “Dokazano je da su trgovačke marže više u Hrvatskoj nego što je to slučaj u Europskoj uniji, a to je jedan od razloga zašto građani Hrvatske plaćaju više cijene.” No, ovo nije jedini razlog. Dok jedni plaćaju višu cijenu za osnovne namirnice, jasno je da netko drugi profitira. Ukupna neto dobit trgovaca prošle godine porasla je za čak 25 posto, dosegnuvši 13,7 milijardi kuna.

U svijetlu ovih poražavajućih brojki, ističu se pojedini trgovački lanci. Konzum je ostvario povećanje dobiti od čak 252 posto, Kaufland je zabilježio rast od 101 posto, KTC se popeo za 7 posto, Lidl za 1 posto, dok je Tommy poslovao slično kao i prethodne godine. Nasuprot tome, Plodine su zabilježile pad dobiti od 7 posto. Na dnu liste nalazi se Spar, koji je zaključio godinu s gubitkom od 855 tisuća eura.

Iako trgovci tvrde da su glavni izvor poskupljenja povećane plaće i veće nabavne cijene, Europska komisija upozorava na previsoke marže koje u nekim lancima dosežu čak do 50 posto. “U ovom lancu – proizvođač, trgovac, građanin – čini se da trgovci ostvaruju najveću korist, to je suština,” kaže ekonomist Vušković.

Čak ni turizam, koji također doprinosi inflaciji, ne pomaže smanjenju rasta cijena hrane. “Ove godine vidljiv je značajan rast cijena u restoranima, što postupno pretvara odlazak u restoran u luksuz. Mnogi strani turisti okreću se kupovini u trgovačkim centrima, što dodatno pritišće potražnju,” ističe porezni stručnjak Vlado Brkanić za RTL Direkt.

Dok veliki trgovački lanci ostvaruju značajan rast dobiti, mali trgovci i proizvođači nisu u istoj poziciji. Na mnogim zagrebačkim tržnicama štandovi su prazni. Renata, koja već desetljećima prodaje domaća jaja i sir, svjesna je da su njene domaće namirnice mnogima prekostale, ali zbog visokih najamnina, troškova prijevoza i drugih davanja, jednostavno ne može sniziti cijene.

“Mišljenja sam da su cijene previsoke. Jesu, previsoke. Zbog toga ljudi odlaze u trgovačke centre. No, mi proizvođači, od polja do stola, jednostavno ne možemo jeftinije. Ne možemo pokriti troškove goriva i proizvodnje,” objašnjava Renata za RTL Direkt.