Javno savjetovanje o Prijedlogu zakona o turizmu završeno je 26. kolovoza, a iako je bilo dosta prijedloga za produljenje roka, iz Ministarstva turizma i sporta (MINTS) kažu da to nije moguće, ali da su otvoreni za prijedloge i u idućem razdoblju.
Donošenje zakona o turizmu predstavlja svojevrsnu “krunu” reformskih napora, a njegov je cilj, rekla je ministrica Nikolina Brnjac na predstavljanju prije mjesec dana, stvaranje okvira za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i egzaktnih izračuna, u pogledu očuvanja resursa i prostora, osiguranja zadovoljstva i kvalitete života stanovništva u turističkim destinacijama, kao i osiguranju konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu.
Zakon će dati okvir kako upravljati razvojem turizma u skladu s načelima održivosti, pa tako predviđa i alate za praćenje – indeks turističke razvijenosti, satelitski račun održivog turizma i pokazatelje održivosti.
Pokazatelji održivosti, primjerice, odnose se na kvalitetu mora, opterećenost prostora turizmom, potrošnju pitke vode, potrošnju električne energije, komunalni otpad i promet u mirovanju, a upravo će ti pokazatelji biti podloga za izračun satelitskog računa, kao i izradu planova upravljanja i strateških dokumenata. Štoviše, donošenje plana upravljanja destinacijom bit će zakonska obaveza.
Kako je kazala Brnjac, s obzirom na neravnomjernu turističku razvijenost Hrvatske, odgovornost za upravljanje razvojem turizma mora se spustiti na lokalnu i regionalnu razinu, pri čemu su ti planovi nužni jer pokazuju jasan smjer što netko želi napraviti s destinacijom.
Donosit će se na četiri godine, izrađivat će ih turističke zajednice uz sudjelovanje svih relevantnih dionika, uključujući i jedinice lokalne i regionalne samouprave i građane, usvajat će ih tijela turističkih zajednica, a naposljetku, čelnici lokalnih jedinica će predlagati predstavničkim tijelima donošenje odluka o upravljanju destinacijom.
Pritom će temelj za izradu plana upravljanja u najrazvijenijim destinacijama, s indeksom turističke razvijenosti 1 i 2, biti izračun prihvatnih kapaciteta, odnosno koliko pojedina destinacija može prihvatiti turista.
Predstavnička tijela moći će na temelju smjernica i preporuka iz plana upravljanja destinacijom, između ostalog, donositi odluke o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja, zatim kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji, kao i uvođenju turističkog ekološkog doprinosa za goste koji borave u destinaciji, od kojeg bi se prihodi mogli trošiti isključivo namjenski, primjerice za poboljšanje komunalne infrastrukture, navedeno je.
Sustav satelitskih računa održivog turizma predstavljat će okvir za sustavno praćenje ekonomskih, ekoloških i društvenih učinaka turizma na sektore u ekosustavu turizma. Zbog neravnomjerne turističke razvijenosti hrvatskih regija izradit će se nacionalni račun, regionalni računi na razini NUTS 2 te županijski računi (NUTS 3), samo za Jadransku Hrvatsku.