Pprema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), bruto inozemni dug iznosio je na kraju travnja 58 milijardi eura, što je za 7.1 milijardu ili 14 posto više nego godinu dana ranije, a takav porast poglavito je rezultat rasta duga središnje banke. Istodobno, to je i 0.2 milijarde eura ili 0.3 posto posto manje u odnosu na ovogodišnji ožujak. Ukupno je od početka ove godine bruto inozemni dug porastao 8.5 milijardi eura ili 17.1 posto.
Kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), snažan rast inozemnog duga na godišnjoj razini i u odnosu na kraj godine rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava.
Naime, kako navodi HNB, od siječnja 2023. i pristupanja Hrvatske europodručju, inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke koje nisu puštene u optjecaj – gotovo 10 milijardi eura. Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a je u stvari neutralan.
Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug RH do kraja travnja 2023. primjetno se smanjio u odnosu na prosinac 2022. Udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8.5 posto na kraju 2022. na 24.2 posto krajem travnja, a iznosio je 14 milijardi eura.
Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od gotovo 30 posto u ukupnom inozemnom dugu, iznosio je 17.3 milijarde eura te je bio za 1.4 milijarde ili 7.5 posto manji nego početkom godine, navode iz RBA.
Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora, koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene, na kraju travnja je iznosio 12.6 milijardi eura te je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 711 milijuna eura ili 6 posto.
Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora, tj. domaćih banaka iznosio 4.3 milijarde eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 924 milijuna eura odnosno 17.7 posto.
Prema revidiranim podacima bruto inozemnog duga u relativnom izrazu, promatrani pokazatelj zaduženosti bio je na kraju prvog tromjesečja na razini od 84.1 posto BDP-a ili 10.1 postotni bod viši u odnosu na kraj 2022. Rastu udjela u godišnjem BDP-u upravo su pridonijele spomenute promjene kod središnje banke, ističu iz RBA.
Iz RBA napominju i da su pooštravanje uvjeta financiranja kroz rast troškova kamata na inozemni dug, pogoršanje investicijske klime i prisutni ekonomski trendovi na najvažnijim emitivnim tržištima neki od čimbenika koji mogu djelovati na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj u ovoj godini.
