Prilikom ulaska u vodu ili more, dobro je postepno se smočiti. Evo koji su razlozi za to…

Pitanje postupnosti ili naglog uranjanja u hladnu vodu prati ljude oduvijek, ali važno je znati kako se naš organizam može suočiti s iznenadnom promjenom temperature vode, tzv. hladnim šokom. Ovaj fenomen predstavlja fiziološki odgovor organizma na naglu izloženost hladnoj vodi, a može biti posebno opasan za djecu, starije osobe ili one s kardiovaskularnim bolestima.

Termin “hladni šok” skovali su Mike Tipton i Frank Golden osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ranije se vjerovalo da je hipotermija glavni uzrok smrti u takvim situacijama, no danas znamo da hipotermija nastupa tek nakon duže izloženosti izrazito niskim temperaturama, najčešće nakon 30 minuta.

Prava opasnost od hladnog šoka leži u hiperventilaciji, odnosno nekontroliranom disanju koje se javlja prilikom naglog uranjanja u hladnu vodu. To može rezultirati unošenjem vode u pluća, što predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje. Također, naglo uranjanje i trenutno plivanje nakon toga mogu izazvati veliko opterećenje na srce, što može dovesti do nepravilnih otkucaja srca.

Kako biste se zaštitili od hladnog šoka i uživali u sigurnom kupanju ili plivanju, stručnjaci preporučuju postupno navikavanje na hladnu vodu. Prvo namočite noge, a zatim postupno polijevajte tijelo vodom kako biste organizmu omogućili prilagodbu na novu temperaturu. Na taj način smanjujete rizik od šoka i mogućih komplikacija, osobito ako ste osjetljivi na hladnoću ili imate zdravstvene probleme.

Važno je uvijek slušati svoje tijelo i poštovati svoje granice. Ako niste sigurni kako će vaše tijelo reagirati na hladnu vodu, obratite se stručnjaku ili izbjegnite iznenadne skokove u hladnoću kako biste uživali u sigurnom i ugodnom iskustvu kupanja i plivanja, prenosi Chill portal.