Klimatske promjene prijete budućnosti omiljenog pića mnogih europljana

Nedavno istraživanje upozorava na zabrinjavajući mogući ishod klimatskih promjena koji bi mogao dovesti do nestanka poznatog Prosecca i drugih omiljenih europskih vina.

Prosecco, poznato pjenušavo bijelo vino koje se uzgaja na planinskim padinama Italije, već dugi niz godina krasi stolove ljubitelja vina diljem kontinenta. No, njegova budućnost je ozbiljno ugrožena zbog nepredvidive kombinacije ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla.

Prema novoj analizi objavljenoj prošlog mjeseca u časopisu iScience, opisuje se situacija u vinogradima kao “krhka i ugrožena”.

“Ovdje se ne radi samo o gubitku poljoprivrednih proizvoda ili promjenama u krajoliku koje negativno utječu na lokalno gospodarstvo”, upozorava dr. Paolo Tarolli, vodeći autor studije s Univerziteta u Padovi, Italija. “Rizik leži u gubitku bogate povijesti zajednica i njihovih duboko ukorijenjenih kulturnih vrijednosti”, dodaje.

Ne samo Prosecco, već i drugi cijenjeni vinogradarski proizvodi poput Burgundyja, Grand Crua i Cabernet Sauvignona, suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama.

Kako su klimatske promjene ugrozile Prosecco?

Naglo i intenzivno kišno razdoblje izaziva eroziju tla i čak prijeti odronom tla u strmim vinogradima sjeverne Italije. Suša također predstavlja ozbiljan problem, jer onemogućuje učinkovito navodnjavanje usjeva.

Tijekom ove godine, proizvođače Prosecca pogođeni su nizom nepredvidivih vremenskih događaja, uključujući masovne proljetne kiše i razorne tuče, praćene ekstremno visokim ljetnim temperaturama.

Zašto se Prosecco uzgaja na planinskim padinama?

Specifičan okus i kvaliteta Prosecca potječu iz njegovih planinskih korijena.

Grožđe uzgojeno na nadmorskim visinama ima manji volumen, ali veći omjer kore prema soku, što mu pruža intenzivan okus. Istodobno, ova područja obiluju sunčevom svjetlošću, no hladnoća na visokim nadmorskim visinama sprečava da se grožđe presuši.

Potražnja za Proseccom neprestano raste, povećavši se za više od 33 posto unutar petogodišnjeg razdoblja. U usporedbi s tim, potražnja za francuskim šampanjcem porasla je tek za jedan posto u istom vremenskom razdoblju, kako izvješćuje Euronews.

No, uzgoj grožđa na ovakvim visinskim terenima nije nimalo lak zadatak. Zbog prepoznatih izazova, praksa uzgoja vinove loze na padinama strmijim od 30 stupnjeva naziva se “herojsko vinogradarstvo”.

Društvene i demografske promjene, uključujući iseljavanje ljudi iz ruralnih područja, doveli su do ozbiljnog nedostatka radne snage na planinama, ističe dr. Tarolli.

U svjetlu svega toga, posljedice klimatskih promjena vjerojatno će dodatno otežati privlačenje sljedeće generacije vinogradara. Dr. Tarolli upozorava: “Mladi neće biti skloni raditi u ekstremnim uvjetima ako ne postoji značajna ekonomska dobit.”