Film “Knin – Zadar” pobjednik je 21. Liburnia Film Festivala

‘Knin-Zadar’ redateljice Melite Vrsaljko najbolji je film 21. Liburnia Film Festivala po ocjeni žirija i kritičara, dok je publika najvišom prosječnom ocjenom ocijenila film ‘El Shatt – nacrt za utopiju’ Ivana Ramljaka.

Žiri na festivalu dokumentarnog filma odlučio se dodijeliti nagradu filmu ‘Knin – Zadar’ jer se radi o filmu ‘koji ostavlja vedrinu tihim svjedočanstvom o ideji ustrajnosti’, kaže se u obrazloženju.

Nikola Strašek, koji je odlučivao o nagradi kritičara, ocijenio da je taj film ‘zaokružen, istovremeno bezvremenski jednostavan i univerzalan te kompleksan i posve koncentriran na ovdje i sada’. Film prati svakodnevnicu skretničara na željezničkoj postaji Benkovac, u kojoj vrijeme kao da je stalo.

Prema odluci publike najbolji film je ‘El Shatt – nacrt za utopiju’ Ivana Ramljaka čija je prosječna ocjena prema glasovima bila 4,5.  Stručne nagrade podijelila su dva filma koja su se bavila El Shattom – egipatskim logorom u kojem je tijekom 1943. i 1944. spas pronašlo više od 20.000 stanovnika Dalmacije i Dalmatinske Zagore.

Ana Bilankov primila je nagradu za najbolju režiju filma ‘Dohvatiti sunce: El Shatt’, najbolji snimatelj festivala je Boris Poljak koji je nagradu primio za oba filma o izbjegličkom logoru El Shatt (‘Dohvatiti sunce: El Shatt’ i ‘El Shatt – nacrt za utopiju’)

Jelena Maksimović dobitnica je nagrade za najbolju montažu, a najbolji dizajner zvuka je Yiannis Loukos, za rad na filmu ‘Dohvatiti sunce: El Shatt’. Karla Crnčević, redateljica filma ‘Divlje cvijeće’ dobila je posebno priznanje žirija jer se bavila temom fragilnosti sjećanja kroz nekonvencionalnu filmsku formu. Najboljim regionalnim filmom žiri je proglasio prvijenac Luke Karla Kauzlarića ‘Kantrida’.

Na 21. Liburnia Film Festivalu su tijekom pet festivalskih dana predstavljena 33 filmska naslova, od kojih je konkurenciji za osam festivalskih nagrada bilo 20 filmova,  a premijerno je prikazano 18 filmova. Festival je nakon dodjele nagrada zatvoren projekcijom filma ‘Obalno šetalište’ Silvija Mirošničenka, koji se bavi opatijskom šetnicom Lungomare.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...