Banke plivaju u novcu, a evo odgovora na pitanje hoće li konačno dizati i kamate na štednju?

Zbog podizanja kamatnih stopa, što je politika Europske središnje banke za suzbijanje inflacije – kako bi novac bio skuplji i manje dostupan i da se ne hrani inflacija – banke su visoko profitabilne. Ali bez obzira na velike dobiti nisu podigle kamate na štednju građana. Ministar Filipović pecnuo ih je da je vrijeme da to učine – makroekonomisti pak upozoravaju – kad rastu kamate na štednju, dodatno rastu i kamate na kredite.

Banke plivaju u novcu, ali kamate na štednju građana još ne podižu. Ministar gospodarstva Filipović zato im poručuje – mislite i na štediše, piše N1.

“Što se tiče rasta financijskih institucija, njihov doprinos u ovom rastu je velik. Što se njih tiče, vjerojatno mislite na kamatne stope – bilo bi dobro da i kamate na depozite građanima idu gore, a ne samo da banke u ovoj situaciji ostvaruju dobit”, rekao je Davor Filipović.

“Ako se dignu kamate na štednju, rast će i one na kredite”

Iz Hrvatske udruge banaka poručuju da će kamate na depozite rasti. One se sad kreću od mizernih 0,25 posto do najviše dva posto, ali samo u manjim bankama koje tako privlače deponente. Profesorica Ivanov kaže pak da se država ne smije petljati u tržište.

“Banke će dignuti kamate na štednju u onom trenutku kad će im faliti štednje. Međutim, u RH je štednja građana i dalje visoka. Banke su likvidne otkad je uveden euro jer su smanjene obvezne rezerve – tako da banke nemaju potrebu podizati kamate na štednju. Usporedno, ako se dignu kamate na štednju, porast će i kamate na kredite”, objašnjava Marijana Ivanov.

Ta makroekonomistica objašnjava da Hrvati imaju jeftinije kredite baš zbog niskih kamata na štednju.

“Banke su zato što plaćaju relativno nisku kamatu na štednju i zato što dobivaju visoku kamatu od HNB-a na prekonoćne depozite, omogućile građanima i poduzetnicima da imaju jeftinije kredite nego većina članica EU”, dodaje.

Aplikacija za kvalitetniji odabir banke

U HNB-u pak kažu da oni nemaju instrumente kojima bi mogli utjecati na visinu kamata na štednju, ali razvijaju aplikaciju koja će biti gotova za mjesec dana i koja bi mogla potaknuti banke da nude više kamate.

Zamjenik guvernera HNB-a Bojan Fras otkriva:

“Sigurno će tamo biti vrsta depozita – oročeni i slično – predvidjeli smo i dječju štednju. Najvažniji podatak bit će visina kamata na štednju temeljem čega će se građani moći opredijeliti kome povjeriti svoj višak novca. Nadamo se da će ovo možda pridonijeti tome da banke razmisle o konkurentnosti svojih depozitnih proizvoda za potrošače i eventualno korigiraju svoje proizvode.”

Predsjednik Milanović pak upozorava na određene apsurde.

“Kamate na kredite u Hrvatskoj su i dalje relativno niske, to treba prvo gledati. Ali treba gledati i koliki je prinos na kratkoročne spram dugoročnih pozajmica. Ne mogu kamate biti povoljnije na kratkoročne pozajmice nego na dugoročne, a to se događa u Americi”, rekao je Zoran Milanović.

I kako je sve u ekonomiji povezano, možda ne treba priželjkivati više kamate na štednju. Naravno, oni koji imaju štednju, a nemaju kredit, priželjkuju ipak poštenije i više kamate na svoje depozite, piše N1.