Zašto su zadarski načelnici protiv spajanja? “Ne bi imali ravnomjeran razvoj između općina”

Iako je Vladin plan bio da se do 2026. spoji minimalno 20 posto sadašnjih jedinica lokalne samouprave, ni jedna općina u Hrvatskoj nije pristala na ukidanje.

Država je kao financijski poticaj za ovo prijelazno razdoblje namijenila 100 milijuna kuna, no odricanje od samostalnosti ne želi nitko.

Lišane Ostrovičke među manjim su općinama u zemlji. Načelnik Zvonimir Mijić objašnjava zbog čega su se izjasnili protiv ukidanja.

– Imali smo nekakve radionice, dolazili su nam ljudi iz Ministarstva financija, no mi nismo dobili konkretno podatke prema kojima bismo mogli zaključiti što je u tome za nas povoljno, što dobivamo, a što gubimo sa stvarnim spajanjem…, kazuje.

Interes za stvarno spajanje ne postoji, no 109 jedinica lokalne samouprave javilo za A model, odnosno takozvano funkcionalno spajanje. Ovoj opciji priklonjeni su i u najmanjoj općini Zadarske županije.

– Funkcionalno spajanje je svakako pohvalno, ne vidim razloga zašto neke male susjedne općine kroz ovaj tip spajanja ne bi zaposlile kadar koji im je potreban. Primjerice, mi nemamo komunalnog redara. Susjedna općina Stankovci također. Slali smo službene dopise resornom ministarstvu, ali nismo dobili konkretnu povratnu informacija, pa još sve stoji u zraku. Također, pitanje vrtića. Nama je doslovno nemoguće otvoriti novi pravni subjekt koji će imati sve ono što vrtić podrazumijeva – od ravnatelja, do logopeda, psihologa i svih ostalih zaposlenika… Na 30, 40 djece mi to ne možemo isfinancirati. Tako da sigurno idemo u funkcionalno spajanje i tu smo u nekakvom dogovoru s Benkovcem. Funkcionalno spajanje kao takvo je pozitivno, može pridonijeti smanjivanju troška za zaposlene koje možemo financirati između dvije općine. Dobra ideja, zaključuje Mijić.

Jedan od razloga za administrativno-teritorijalnu reformu je postojanje općina koje su premale, pa nemaju organizacijske i ljudske kapacitete za obavljanje nužnih javnih poslova.

Načelnik Jasenica Stipe Vulić pozdravlja model koji predviđa spajanje pojedinih službi ili komunalnih poduzeća.

– Sudjelovao sam u više razgovora na tu temu. Što se tiče spajanja u potpunosti, protiv toga sam. Smatram da ne bi bio ravnomjeran razvoj između općina kada bi se one na takav način spojile, ali što se tiče spajanja primjerice komunalnog poduzeća, DVD-a, vatrogasaca, vrtića, takav model bi bio u redu. Prirodno bi bilo da se spojimo s općinom Posedarje i Starigrad, ali zbog naših internih ustrojstava to trenutno nije moguće, kazuje Vulić.

Prioritet je da mještani imaju koristi od eventualnog spajanja, odnosno da općine dobiju financijsku injekciju uz pomoć koje bi mogle podići standard.

– Država daje nekakva sredstva za spajanje, ali smatram da nisu dostatna. Naprimjer, ako bismo jednokratno dobili pomoć da osnujemo komunalno poduzeće, nama ostaju i ljudi i oprema na proračunu. Da se napravi dodatna decentralizacija sredstava i da se omogući općinama da imaju i veće proračuna, onda bi to imali smisla, zaključuje Vulić.