Brojni ljudi nalaze izgovore za rekreativnu konzumaciju alkohola, vjerujući u njegove navodne prednosti. Dugo se vjerovalo i u pozitivan utjecaj alkohola na brojne zdravstvene ishode, od dobrog zdravlja srca do dugovječnosti. Stvarnost je drugačija.
Zdravstvene dobrobiti konzumacije alkohola su moguće, ali stvarnost je takva da je alkohol otrovna, psihoaktivna tvar. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, alkohol je krivac za do tri milijuna smrti godišnje. Može li ovaj porok odgovoran za teške nuspojave i bolesti biti dobar za nas?
Nedavna istraživanja pokazuju da štete od svakodnevne konzumacije alkohola mogu dugoročno nadmašiti potencijalne dobrobiti, ali kakve učinke možete očekivati ako popijete jednu do dvije čašice dnevno? Eat This, Not That otkriva malo poznate učinke onoga što se događa u vašem tijelu prilikom svakodnevne konzumacije alkohola, prenosi N1.
Smanjena kvaliteta sna
Čaša vina može izazvati pospanost, ali utječe li to dobro na cjelokupni san? Alkohol je depresiv i ima sedativni učinak, što može pomoći ljudima da zaspu; međutim gotovo je zagarantiran loš san. Alkohol utječe na kvalitetu sna tako da prekida REM ciklus i ometa disanje. Istraživanje iz 2020. objavljeno u časopicu Public Health Nutrition otkriva da osobe koje češće konzumiraju alkohol imaju povećane izglede za kratko spavanje, hrkanje i apneju.
Moguće smanjenje volumena mozga
Čaša piva za mnoge je način da “isključe mozak” i opuste se nakon napornog dana. Nažalost, kada je riječ o zdravlju mozga, svakodnevna konzumacija može pridonijeti postupnom isključivanju. Znanstveni rad iz 2022. objavljen u časopisu Nature Communications otkriva da samo jedno piće dnevno može biti povezano s promjenama volumena sive i bijele tvari u mozgu. Osobe koje su na dnevnoj bazi konzumirale veće količine alkohola pokazale su još veće smanjenje volumena moždane tvari.
Poremećaji raspoloženja
Alkohol se često koristi kao mehanizam za borbu protiv lošeg raspoloženja, no pokazalo se da alkohol može pridonijeti začaranom krugu lošeg raspoloženja. Kao depresiv, alkohol ima izravan učinak na ravnotežu neurotransmitera u mozgu. Moguć je osjećaj opuštenosti i samopouzdanja tijekom konzumacije, ali čim se alkohol metabolizira, kemijske promjene koje se događaju nakon mogu dovesti do razdražljivosti, tjeskobe, depresije ili ljutnje.
Loše oralno zdravlje
Kao diuretik, alkohol izbacuje vodu i sol iz tijela i može uzrokovati dehidraciju. Osjećaj očajničke potrebe za vodom i suha usta nakon noći provedene u pijanstvu posljedica su dehidracije. Osim neugodnosti, suha usta mogu dovesti do upale u ustima i smanjenog protoka sline, što uzrokuje karijes.
Podložnost debljanju
Utjecaj alkohola na težinu djelomično je povezan s lošim snom. Studija iz 2017. otkriva da je djelomična deprivacija sna povezana s povećanim unosom kalorija. Drugi način na koji alkohol utječe na težinu je njegov kalorijski sadržaj. Alkohol je drugi najkaloričniji makronutrijent i ne sadrži nikakve hranjive tvari, a povećava i sklonosti pojedinca ka kaloričnijoj hrani.
Pad imuniteta
Snažan imunološki sustav neophodan je za borbu protiv bolesti. Veliki dio imunološkog sustava smješten je u gastrointestinalnom traktu, a on je prva točka kontakta s alkoholm nakon izravnog konzumiranja. Česta konzumacija može dovesti do sindroma propusnosti crijeva, što kasnije izaziva upalu u cijelom tijelu, mijenja pozitivne bakterije u crijevima i oštećuje krvne stanice.
Loše zdravlje probavnog sustava
Zdrava crijeva važan su dio cjelokupnog zdravlja. Održavaju raspoloženje stabilnim, reguliraju hormone, osiguravaju dobar imunitet i niske upale. Alkohol može izazvati kaos u crijevima, oštećujući sluznicu gastrointestinalnog trakta i ubijajući korisne crijevne bakterije. Kombinacija oštećene sluznice probavnog sustava i disbioze može dovesti do probavnih problema, lošeg raspoloženja, problema s kožom i oslabljenog imuniteta.
