Mogući kancerogen u popularnim proizvodima, poznati nutricionist objasnio što to znači

Vodeće svjetsko zdravstveno tijelo sljedećeg će mjeseca proglasiti jedan od najčešćih umjetnih zaslađivača na svijetu mogućim uzročnikom raka, objavila je u četvrtak britanska agencija Reuters pozivajući se na dva izvora koja su upoznata s procesom. Više o umjetnim zaslađivačima u Novom danu govorio je nutricionist Nenad Bratković.

Aspartam se koristi u nizu popularnih proizvoda od Coca-Colinih dijetalnih gaziranih pića do Marsovih Extra žvakaćih guma i nekih Snapple pića. Bratković kaže da aspartam kaže da treba reći što znači oznaka potencijalno kancerogen. “To ne znači da je definitivno kancerogen jer na tom popisu imamo i druge stvari poput izlaganja zračenju mobitela. To znači da postoji uvjerljivi dokazi na eksperimentalnim životinjama, ali nedovoljni na ljudima, što je dosta važno naglasiti”, kaže nutricionist.

Naglašava i da doza čini otrov.

Kada govorimo o šećeru, na pitanje je li nam on uopće nutritivno potreban kao namirnica, Bratković kaže da su preporuke nutricionista da ga se treba izbjegavati. “Potrebno je minimalizirati unos dodanog šećera. Šećer kao dio prisutnog šećera kojeg nalazimo u voću i u škrobastom povrću naravno da je potreban tijelu i našoj fiziologiji. Ali bitno je izbjegavati dodani šećer i visokoprocesuirane proizvode”, kaže Bratković.

Takav šećer, ističe nutricionist, nalazi se u nekim pićima i slatkišima te nam tijekom konzumacije uzrokuju ugodu, no mogu izazivati čitav niz metaboličkih i zdravstvenih smetnji.

Kaže da ljudi imaju centar za ugodu i da kao kod pušenja, stvori se uvjet da tijelo stvori fiziološku potrebu za šećerom kad ga prestane konzumirati.

“Šećer definitivno okida takve epizode i mi smo fiziološki takav model da volimo ići u te šećerne krize. To ne znači da se ne trebamo osvjestiti i reći da jesti cjelovitu hranu i smanjimo unos procesuirane hrane. Tako ćemo biti manje izloženi aspartamu i umjetnim sladilima, općenito aditivima, dodanim šećerima i procesuiranim mastima odnosno transmastima”, kaže Bratković.

“Treba smanjiti unos dodanih šećera”

Kaže da je baza prehrane danas gotova, procesuirana hrana.

“Doista ljudi danas zbog dinamike života, komfortne zone i nekako inercije jako rijetko kuhaju. Misle ili se uvjeravaju da nemaju vremena za kuhati. Jede se gotova hrana iz restorana brze prehrane ili se hranimo po pekarama. To je masovna pojava i to se moramo osvjestiti i mijenjati u svakodnevici”, kaže Bratković.

Nutricionist kaže kako bi cilj trebao biti smanjiti podražajnost na šećere. “Kada koristimo šećere, primjerice pri primemi kolača postoje trikovi kako ih smanjiti. Recimo, kad radite palačinke koristite zrelu bananu pa ćete dobiti prirodno prisutan šećer. Naravno bananu ne možete stavljati u kavu”, rekao je Bratković.

Praksa pokazuje da se može bez šećera u kavi, kaže Bratković.

Dodaje da svakako treba smanjiti unos dodanih šećera na način da radimo male promjene kroz obrok.

Kaže da djeci ne bi oduzeo čokoladu. “Sadržaj šećera se u takvim proizvodima se drastično promjenio”, kaže Bratković i dodaje do te mjere da nam se promjenila podražajnost na šećer pa su nam obična mliječna čokolada ili crna čokolada manje slatke.

Kaže da nutricionisti prvenstveno služe na prevenciji bolesti, ali da se nažalost ljudi najčešće jave kad se bolest već dogodi odnosno onda kad prehrana može biti moćnih alata za smanjenje tegoba. “Ali doista postoji potreba za eduakcijom šire populacije ljudi da nam je energetski uznos preveliki, a kretanje premalo”, kaže Bratković i dodaje da često ljudi bivaju zbunjeni, piše N1.