Mogu li ljeta biti vruća, a zime hladne? Iz DHMZ-a kažu: “Nije baš sve tako jednostavno!”

DHMZ piše da je u tijeku drugi toplinski val ovog ljeta za kojeg se očekuje da će trajati do nedjelje, 23. srpnja 2023. Nakon globalno najtoplijeg lipnja otkada postoje mjerenja, u srpnju je cijela sjeverna hemisfera zahvaćena simultanim toplinskim valovima. Na nekim postajama, na nekoliko kontinenata zabilježeni su novi temperaturni rekordi. To što je ljeti vruće nije ništa neuobičajeno. Međutim, je li sve baš tako jednostavno? Otkrijte u nastavku.

Zasad bez rekordnih vrijednosti u Hrvatskoj

Ljeto je najtoplija sezona u godini na sjevernoj hemisferi. Visoke temperature zraka koje mjerimo posljednjih dana u Hrvatskoj nisu, kao u pojedinim djelovima Europe, SAD-a i Azije dosegle rekordne vrijednosti.

Nakon prvog toplinskog vala ovog ljeta u Hrvatskoj, u razdoblju 22. do 23. lipnja 2023., drugi je započeo 10. srpnja, s manjim prekidima u pojedinim dijelovima zemlje, što ukazuje da vrućine ne zaobilaze niti nas, piše DHMZ. U atmosferi koja je zagrijana 1,1 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, perzistentni sustavi visokog tlaka iznad nekog područja pogoduju razvoju visokih dnevnih temperatura zraka koje mogu potrajati i dulje razdoblje. Uz visoke dnevne temperature zraka, hlađenja nema ni noću.

Pored visokih temperatura zraka, u posljednje se vrijeme, bilježe i vrlo visoke temperature mora i oceana. Naime, posljednjih se godina kada govorimo o toplinskim valovima sve češće spominju i toplinski valovi u moru. Ovih dana Sjeverni Atlantik bilježi najviše površinske temperature izmjerene dosad. Kada uzmemo u obzir da je većina topline pohranjena u oceanima te da su more i atmosfera u međusobnoj interakciji, vjerojatno je da marinski toplinski valovi dodatno hrane ili barem podržavaju atmosferske.

Utjecaj El Niña na aktualne vrućine

U svibnju 2023. znanstvena zajednica je najavila razvoj El Niña u drugoj polovici ove godine i njegov utjecaj na rast globalne temperature. Trenutno je El Niño u fazi razvoja i njegov utjecaj na atmosferu je još uvijek prilično slab u usporedbi s oceanskim anomalijama. Zasad je utjecaj uočen u relativno bliskim područjima njegova nastanka s povećanom naoblakom i više kiše nad središnjim Pacifikom te sušnijim uvjetima na području Indonezije.

El Niño najčešće doseže maksimum u razdoblju od studenog do siječnja. Očekuje se da bi tada njegov utjecaj trebao biti vidljiviji. Za razliku od vrlo jakog El Niña iz 1997./98., ovogodišnji El Niño se razvija u uvjetima vrlo toplog globalnog oceana. Stoga će biti zanimljivo promatrati njegov utjecaj na atmosferu u uvjetima globalnog zatopljenja. Važno je napomenuti da El Niño nije povezan s klimatskim promjenama, već je prirodni oscilacijski fenomen koji se redovito javlja s vremenskim intervalima od nekoliko godina.

Kakva nas ljeta očekuju u budućnosti

Analize mjerenih podataka u Hrvatskoj pokazuju da imamo pozitivan trend srednje, maksimalne i minimalne temperature zraka, piše DHMZ. Uočen je veći broj dana iznad pojedinog temperaturnog praga te porast od 2,8 upozorenja na toplinske valove godišnje (prema analizi za razdoblje 1991. – 2022.). Ovakve su prilike u skladu s uočenima u Sredozemlju. Kako se ovaj dio Europe zagrijava i brže od ostatka svijeta, vremenske prilike kojima svjedočimo ovih dana, vrlo su vjerojatne i u sljedećim godinama.

Iako je javnost tijekom vrućina prvenstveno zaokupljena njihovim utjecajem na energetiku i zdravlje, ne treba zanemariti uzroke zbog kojih su one sve češće i izraženije. Edukacija i širenje svijesti o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena trebale bi, zajedno s donošenjem i provođenjem pravovremenih mjera, pomoći u ublažavanju klimatskih scenarija koji nas očekuju.