Hoćemo li ostati bez jedne od omiljenih svinjskih delicija? ‘Već duže imamo taj problem’

Cijena kulena trenutno se kreće između 30 i 40 eura i s obzirom na sve okolnosti, premda ga neki proizvođači prodaju i za 50-ak eura.

Nedostatak sirovine jedan je od osnovnih problema baranjskih proizvođača kulena okupljenih u Udrugu proizvođača Baranjski kulen. Sve je zakomplicirala pojava afričke svinjske kuge u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje manji dio baranjskih proizvođača odlazi u potragu sa sirovinom. O nedostatku sirovine govorilo se još u svibnju ove godine kada je Udruga organizirala 1. Nacionalno ocjenjivanje kulena u Kući baranjskog kulena u Branjinom Vrhu, u sklopu kojega je održan i okrugli stol, uz sudjelovanje niza renomiranih slavonsko-baranjskih proizvođača, piše Glas Slavonije, prenosi Večernji.hr.

– Sigurno je da je pojava afričke svinjske kuge poremetila mnoge stvari, posebice u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje su donesene mnoge mjere, poput ograničavanja klanja, proizvodnje i prometa. Na sreću, bolest se nije pojavila u granicama Osječko-baranjske županije, a nadamo se da i neće – rekao je Miodrag Komlenić, predsjednik baranjske Udruge. No upozorava na primjerke zaraženih divljih svinja koje ne poznaju administrativne granice te potvrđuje da problem sa sirovinom već duže traje, nedostaju sve vrste i kategorije mesa.

– Članovi naše udruge, uz određene iznimke koji imaju ugovorenu kooperantsku proizvodnju, više-manje u Baranji, svinje kupuju diljem Osječko-baranjske županije, ali i izvan njezinih granica. Ostaje nam vidjeti kakvi će daljnji problemi doći i što se može napraviti – izjavio je Komlenić. Cijena kulena trenutno se kreće između 30 i 40 eura i s obzirom na sve okolnosti, tvrdi Komlenić, realna je, premda ga neki proizvođači prodaju i za 50-ak eura. Kod većine proizvođača kulen se zasad može nabaviti po spomenutim cijenama, a prazne pušnice kod pojedinaca dokaz su da i uz tu cijenu taj autohtoni baranjski proizvod ima svoje kupce.

Trenutno je u Baranji pet-šest intenzivnijih proizvođača, a tu se ne ubrajaju oni koji ga proizvode za obitelj i prijatelje. Godišnje proizvode kulene od 100-tinjak teških svinja, neki i od još više. U posljednje vrijeme najprofitabilniji proizvod je kobasica, cjenovno najdostupnija krajnjim potrošačima.

– Problem nedostatka sirovine najviše leži u narušenim tržišnim odnosima, počevši od proizvodnje žitarica pa do proizvodnje stočne hrane. Cijena prasadi za tov je visoka, a svinjogojci nisu sigurni hoće li za nekoliko mjeseci moći naplatiti sve svoje troškove – rekao je Komlenić. Dodao je i da nije sporno da se cijeli lanac može pokrenuti uz balansiranje tržišnih odnosa između pojedinih faza.

– Svi u lancu moraju biti profitabilni, ali ne tako da krajnji proizvod bude nepristupačan kupcu, nego da si ga kupac može priuštiti. Činjenica je da treba sjesti i dogovoriti se, ali država je ta koja se mora pobrinuti za profitabilnost svake karike – zaključio je Komlenić.