U prošloj godini srušeno je više od tisuću stanova: Od toga je 19 bilo zbog nezakonite gradnje

Stambeni fond u Hrvatskoj u prošloj je godini smanjen za 1.112 stanova, pri čemu je više od polovine tih stanova srušeno zbog gradnje novih građevina, više od trećine zbog elementarnih nepogoda, a zbog nezakonite gradnje njih 19, podatci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Po tim je podatcima u Hrvatskoj u 2022. godini srušeno ukupno 1.112 stanova, ukupne korisne površine 88.392 četvornih metara.

Statističari objašnjavaju da je riječ o ukupnom broju stanova isključenih iz stambenog fonda bez obzira na način korištenja – nastanjeni i nenastanjeni stanovi za stalno stanovanje te stanovi za odmor. Od ukupnog broja stanova koji su isključeni iz stambenog fonda, 16 stanova s ukupnom površinom od 637 kvadrata korišteno je za odmor, napominju iz DZS-a.

Najčešći razlog isključenja stanova iz stambenog fonda je gradnja novih građevina i lani je zbog toga srušeno 590 stanova, što je u ukupnom broju udio od 53,1 posto.

Zbog elementarnih nepogoda je u 2022. godini srušeno 415 stanova, što je udio od 37,3 posto. Taj se podatak odnosi na stanove koji su isključeni iz stambenog fonda na temelju odluke Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a u skladu sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, objašnjavaju statističari.

Zbog dotrajalosti i drugih razloga lani je srušeno 76 stanova, ili 6,8 posto ukupnog broja, a zbog nezakonite gradnje njih 19, što je u ukupnom broju srušenih stanova udio od 1,7 posto.

U prošloj je godini zbog prenamjene u nestambeni prostor ili spajanja dvaju ili više stanova u jedan stan srušeno 12 stanova (1,1 posto).

Po podatcima DZS-a, lani je u gradskim naseljima srušeno 949 stanova, a u ostalim naseljima 163 stana.

Prema opremljenosti instalacijama i pomoćnim prostorijama, svi su ti srušeni stanovi imali električnu struju, kuhinju, vodovod, kanalizacijske instalacije i zahod, a 92,4 posto njih imalo je kupaonicu, podatci su DZS-a.

Prosječna veličina srušenim stanova u prošloj godini iznosila je 79,5 kvadrata, a statistika pokazuje i da se od ukupnog broja srušenih stanova više od polovine ili 57,3 posto odnosi na dvosobne i trosobne stanove.

Lani je, naime, srušeno 380 dvosobnih i 257 trosobnih stanova, a srušena su i 273 jednosobna stana, 125 četverosobnih i 77 peterosobnih ili stanova s više soba.

Lani srušeno 9,4 posto manje stanova nego godinu prije

Tablice iz objavljene statistike pokazuju i da je lani srušeno manje stanova nego godinu prije, i to 115 stanova ili 9,4 posto manje nego 2021. godine.

Naime, 2021. je iz stambenog fonda bilo isključeno 1.227 stanova, što je u posljednjih pet godina i godina u kojoj je srušeno najviše stanova, dok ih je najmanje srušeno 2020. godine, njih 466. U dvije godine prije toga bilo je srušeno nešto više od po 500 stanova – 2018. godine 501, a 2019. godine 533 stana.

DZS podatke o broju srušenih stanova prikuplja pomoću obrasca Godišnji izvještaj o srušenoj zgradi sa stanovima i prenamjeni stambenog prostora, a koji se prikuplja od upravnih tijela velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležnih za upravne poslove graditeljstva, Državnog inspektorata – Sektora građevinske inspekcije, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Izvještaj se ispunjava samo za potpuno srušenu zgradu u kojoj se nalazio jedan ili više završenih stanova. Prema tome, ne obuhvaćaju se oštećene zgrade sa stanovima koje se namjeravaju popravljati ni srušene zgrade u kojima nije potpuno završen nijedan stan, objašnjavaju iz DZS-a.