Tehnološki napredak, globalizacija i kulturne promjene utječu na iskustva i očekivanja djece
Na Sveučilištu u Zadru traje Međunarodna znanstveno-umjetnička konferencija Nova promišljanja o djetinjstvu II/Rethinking Childhood II, u organizaciji Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru i Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mariboru.
Druga međunarodna znanstveno-umjetnička konferencija pod nazivom Rethinking Childhood II. usmjerena je djetetu i prostoru, djetetovoj percepciji i doživljaju prostora, utjecaju djeteta na prostor i prostora na dijete i djetinjstvo. Važnost prostora i prostornosti moguće je prepoznati u različitim društvenim i humanističkim disciplinama (pedagogiji, psihologiji, sociologiji, filologiji, filozofiji, povijesti, antropologiji, kineziologiji, kulturnim studijima i studijima djetinjstva) i polju umjetnosti.
– Ponovno promišljanje djetinjstva važna je tema jer dovodi u pitanje tradicionalne pretpostavke i vjerovanja o prirodi djetinjstva i načinu na koji djecu treba odgajati i obrazovati. Društvo se neprestano razvija, a djetinjstvo nije imuno na te promjene. Tehnološki napredak, globalizacija i kulturne promjene utječu na iskustva i očekivanja djece. Ponovno promišljanje djetinjstva omogućuje nam da svoje razumijevanje djetinjstva prilagodimo trenutnoj društvenoj, ekonomskoj a čini mi se i posebice tehnološkoj stvarnosti, istaknula je u pozdravnoj riječi pročelnica Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja doc. dr. sc. Maja Cindrić.
Rezultati istraživanja svakodnevno pružaju nove uvide u to kako djeca uče, rastu i napreduju. Ponovno promišljanje djetinjstva uključuje uključivanje ovog ažuriranog znanja u razumijevanje razvoja djeteta omogućuje stvaranje okruženja i iskustava koja podržavaju optimalan rast i dobrobit.
– U predavanjima se prepoznaje da su djeca složena bića s fizičkim, kognitivnim, društvenim i emocionalnim potrebama. Potiče se holistički pristup razvoju djeteta koji uzima u obzir sve aspekte dobrobiti djeteta, uključujući njihovo fizičko zdravlje, mentalno zdravlje, kreativnost, društvene odnose i emocionalnu inteligenciju. Naravno, ponovno promišljanje djetinjstva ključno je za osiguranje da djeca dobiju najbolje prilike za napredak i postizanje svog punog potencijala u svijetu koji se brzo mijenja. Izaziva nas da preispitamo i redefiniramo svoja uvjerenja, prakse i politike kako bismo stvorili bolju budućnost za sljedeću generaciju, istaknula je Cindrić.
Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić podsjetio je kako je svatko od nas prošao kroz djetinjstvo, oblikujući temeljne vrijednosti, stavove i interese.
– Kao stručnjaci, roditelji ili jednostavno kao ljudi koji brinu o dobrobiti djece, imamo iznimnu odgovornost i priliku da stvorimo okruženje u kojem će djeca moći rasti, razvijati se i postati najbolje verzije sebe. Ova konferencija je prilika da se povežemo, razmijenimo ideje, iskustva i najbolje prakse. Izazovi s kojima se suočavamo u današnjem svijetu zahtijevaju inovativnost i multidisciplinarni pristup. Moramo se suočiti s tehnološkim napretkom, promjenama u društvu i globalnim izazovima, kao i pružiti djeci priliku da razviju vještine koje će im biti potrebne za uspjeh u 21. stoljeću, rekao je Penezić.
Konferenciju su plenarnim predavanjima otvorili Roberta Mineo (University of Modena e Reggio Emilia) i Jure Zovko (Sveučilište u Zadru, Hrvatska), nakon čega slijede brojna predavanja na zadanu temu. Osim znanstvenih predavanja predviđeno je nekoliko umjetničkih radionica i predstavljanje zbornika s prvog izdanja konferencije.