Mostovci Petrov i Bunja o Strategiji o turizmu: “Strategija ministarstva nema nijednu konkretnu mjeru, nama je cilj da obiteljski smještaj bude prava turistička priča”

Prigodno, na zadarskim morskim orguljama, prvi čovjek Mosta – Božo Petrov, u pratnji prvog Mostovca naših prostora i voditelj Mostovog Savjeta za turizam – Đanija Bunju, predstavili su svoju Strategiju turizma.

Uvodno se okupljenim novinarima obratio predsjednik Mosta Božo Petrov.

– Predstavljamo strategiju turizma za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da ona strategija koju je napisalo ministarstvo prije godinu dana, s kojom su kasnili tri godine, nema niti jednu konkretnu mjeru. Strategija koje mi predstavljamo ima stvarno konkretne mjere. Ono što je nama cilj, zaštititi je javni prostor od prekomjerne gradnje. Također, cilj nam je to javno dobro dati ljudima, a ne da se javne plaže zabrane domicilnom stanovništvu, kazao je Petrov.

– Također, cilj nam je da obiteljski smještaj bude ona prava hrvatska turistička priča. Da potičemo kroz turizam, domaću proizvodnju i da napravimo porezno rasterećenje za one koji se bave turizmu, poglavito one koji su je bave obiteljskim smještajem u turizmu, dodao je on.

Riječ je zatim preuzeo Đani Bunja, koji je detaljnije pojasnio njihovu Strategiju turizma i smjernice za politiku održivog razvoja hrvatskog turizma.

– Jedan od ciljeva ove naše strategije, odnosno smjernica za provedbu politike održivog razvoja hrvatskog turizma je naš odnos prema obiteljskom smještaju, za kojeg smatramo da mu treba dodijeliti poseban status zato što imamo više od 100 tisuća obitelji koje se bave tim oblikom smještaja na jadranskoj obali i smatramo da njega ne treba dodatno oporezovati. Zapravo, smatramo da ga treba stimulirati tako da ga se oslobodi dijelom poreza u onom smislu u kojem obitelji i privatni iznajmljivači zapravo ulažu u svoje smještajne kapacitete kako bi podigli njihovu kvalitetu s ciljem da budu konkurentniji na tržištu, kazao je Bunja i nastavio:

– Isto tako, smatramo da je potrebno podignuti i granicu za ulazak sustav PDV-a s dosadašnjih 40 na 60 tisuća eura i to iz razloga zato što su se značajno povećali troškovi njihovoga poslovanja. Postoji još jedan razlog koji nije nevažan. Smatramo, naime, da država nema kapacitete za učinkovito provođenje nadzora tog oblika smještaja. Onda što bismo još mogli u ovom prilikom posebno istaknuti,  dvije su mjere za porezno rasterećenje; predlažemo da se oni ugostitelji, koji barem 75 posto svojih namirnica i pića koriste u ponudi, oslobode četvrtine ukupnog iznosa poreza na godišnjoj razini. Druga mjera je da se porez na dodanu vrijednost na pića, odnosno na vino, pivo, kavu i druge napitke, te na prirodne sokove i vodu s dosadašnjih 25 posto smanji na 13 posto, zaključio  je Bunja.

Cjelokupni pregled Mostovih smjernica donosimo u nastavku;

”U Hrvatskoj je potrebno unaprijediti praksu prostornog planiranja na način da se odrede parametri (prostorni, infrastrukturni, s aspekta lokalnog stanovništva i turista) nosivog kapaciteta za cjelokupni administrativni obuhvat svake pojedinačne jedinice lokalne samouprave.

U svrhu zaštite prostora kao općeg dobra na lokalnoj razini, općine i gradovi trebaju se osnažiti na način da mogu učinkovito uvoditi poticajne i destimulirajuće mjere fizičkim i pravnim osobama koje se bave pružanjem usluga u turizmu. Dok za neke djelatnosti to može biti izdavanje licencija (dozvola), dotle bi za druge djelatnosti pogodnije bilo uvođenje nižih ili viših poreza ovisno o procjeni jedinica lokalne samouprave koje usluge i sadržaje treba ograničavati, a koje pak poticati. U konačnici, lokalne jedinice samouprave moraju imati i moć uspostave zabrana (npr. prekomjerne gradnje) ako procijene da određene aktivnosti degradiranju prostor.

Slobodan pristup plažama element je hrvatskog turističkog nasljeđa i kao takav treba ostati dijelom hrvatske turističke priče u budućnosti.

Naše opredjeljenje mora biti poticanje razvoja one vrste elitnog turizma koji je inkluzivan u odnosu prema lokalnoj zajednici i orijentirati se na privlačenje onih turista koji su otvoreni za stjecanje autentičnog turističkog iskustva.

U MOST-u smatramo da je obiteljski smještaj konstitutivni element hrvatskog turističkog identiteta. U obiteljski smještaj, prema našem prijedlogu, treba uvrstiti sve iznajmljivače koji imaju prebivalište na adresi na kojoj obavljaju djelatnost pružanja usluga turistima u nekretninama koje su njihovo vlasništvo te uključiti i one iznajmljivače koji nemaju prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine ako usluge pružaju samostalno.

Pružanje usluga u obiteljskom smještaju ne treba opteretiti višim porezima, nego se treba nastaviti oporezivati na dosadašnji način, a prag za ulazak u obveznike plaćanja PDV-a podignuti na ostvarene primitke veće od 60.000 eura.

Privatni se smještaj može kvalitativno unaprijediti tako da se brendira kroz postupak rekategorizacije na način da se utvrdi poseban standard koji bi trebali zadovoljavati svi iznajmljivači koji žele ishoditi oznaku obiteljskog smještaja.

Poboljšanje kvalitete moguće je postići i tako da se uredi stimulativni porezni status za domaćine. Naš je prijedlog da se njihova porezna davanja mogu smanjiti na temelju obračuna i priznavanja troškova ulaganja i poslovanja.

Vlasnici vikendica, odnosno kuća, apartmana i stanova za odmor, i članovi njihovih užih obitelji trebaju se smatrati domaćinima i biti obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor koji je prihod općina i gradova. U tom smislu predlažemo da oni ubuduće ne podliježu obvezi plaćanja turističke pristojbe (za razdoblje od 15. lipnja do 15. rujna kako je uređeno u postojećem zakonskom rješenju) te da ih općine i gradovi u sklopu djelokruga rada njihovih nadležnih službi uvrste u registar povremenih stanovnika jedinice lokalne samouprave, tj. da ažuriraju već postojeće popise vikendaša i članova njihovih užih obitelji. U slučaju da ugošćuju rodbinu i prijatelje imaju obvezu prijaviti ih u sustavu eVisitor kao turiste i po toj osnovi platiti pripadajući iznos turističke pristojbe.

Predlažemo da se nekomercijalni smještaj kao takav ukine iz hrvatskog turističkog zakonodavstva. Naposljetku, nekomercijalni smještaj u značajnoj mjeri predstavlja nelojalnu konkurenciju obiteljskom smještaju te drugim pravnim i fizičkim osobama koji se bave pružanjem usluga smještaja, a često i služi kao izlika za poreznu evaziju, odnosno izbjegavanje plaćanja pripadajućih obveza.

Gastronomska baština trebala bi se više koristiti u promotivne svrhe, a što može pozitivno utjecati na pozicioniranje Hrvatske kao turističke destinacije na međunarodnom turističkom tržištu.

Naš je prijedlog da se ugostitelji koji na godišnjoj razini nabave najmanje 75% materijala izrade (namirnica i pića) domaćeg podrijetla oslobode obveze plaćanja četvrtine (25%) godišnjeg iznosa PDV-a.

U svrhu poticanja domaće proizvodnje pića predlažemo da se u ugostiteljstvu stopa PDV-a od 13% uvede i na vino, pivo, vodu, prirodne sokove, kavu, čaj i tople napitke.

S ciljem poticanja razvoja kontinentalnog turizma predlažemo da se pokrene osmišljavanje turističkih tura kroz kontinentalne dijelove Hrvatske koje bi trajale 3, 5 ili 7 dana. U konačnici tako osmišljene turističke ture, izletničke programe i aranžmane ponuditi na domaćem tržištu na način da se turističkim agencijama i autobuserima koji bi organizirali putovanja subvencioniraju troškova prijevoza u visini od 50%. Smatramo da bi idealna sezona za udruženi nastup bila jesen i proljeće iz razloga što su tada prijevoznički kapaciteti izvan pune operativne funkcije uslijed nepovoljnih učinaka izrazite sezonalnosti turističkih aktivnosti, koje je temeljno obilježje hrvatskog turizma.

Predlažemo da se razvoj turizma na području Dalmatinske zagore, Like i drugih dijelova hrvatskog zaobalja potakne na način da Hrvatska turistička zajednica najmanje 25% financijskih sredstava namijenjenih za marketing preusmjeri u promotivne aktivnosti s ciljem turističke valorizacije potencijala tih područja.

Politiku malih koraka održivog razvoja turizma u zaobalju država treba podržati i poticajnim mjerama kojima bi se u iznosu od 50% sufinancirali troškovi kamata za svako ulaganje u različite vrste turističkih sadržaja koji se financiraju izravno od strane HBOR-a i pomoću kredita poslovnih banaka”, navode iz Mosta.