Hrvatski sustav zaštite potvrđen kao UNESCO-ov primjer najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini

UNESCO je potvrdio hrvatski sustav zaštite i upravljanja podvodnom kulturnom baštinom kao UNESCO-ov primjer najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini.

Riječ je o sustavu koji se primjenjuje na zaštićenim podvodnim arheološkim nalazištima i zonama na koje se odnosi postupak i način izdavanja dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u područjima gdje se nalaze podvodna kulturna dobra.

Na nedavno održanoj 9. sjednici država članica UNESCO 2001. Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine (Pariz, 13.-14. lipnja 2023.), na kojoj je sudjelovao ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru dr. sc. Mladen Pešić, hrvatska kandidatura/prijedlog  pod nazivom „Sustav zaštite i upravljanja podvodnom kulturnom baštinom na lokalitetima pličina Velika nedaleko Cavtata, Letavica i Baron Gautsch” prihvaćen je kao jedan od 13 priznatih primjera UNESCO-ve najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini.

Od 13. do 14. lipnja 2023. u Parizu je održano Deveto zasjedanje država članica UNESCO 2001. Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine, na kojem je sudjelovao ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA) dr. sc. Mladen Pešić. Hrvatska kandidatura „Sustava zaštite i upravljanja podvodnom kulturnom baštinom na lokalitetima pličina Velika nedaleko Cavtata, Letavica i Baron Gautsch” prihvaćena kao primjer UNESCO-ve najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini. Riječ je o sustavu koji se primjenjuje na zaštićenim podvodnim arheološkim nalazištima i zonama na koje se odnosi postupak i način izdavanja dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u područjima gdje se nalaze podvodna kulturna dobra.

Kao „najbolje prakse” smatraju se inicijative poduzete na primjeren način i u skladu s UNESCO-ovom Konvencijom iz 2001. godine koje široj javnosti omogućuju pristup podvodnoj kulturnoj baštini. Od 2015. godine kada je UNESCO prvi put uputio poziv članicama da predlože primjere najboljih praksi, do danas ukupno je 13 primjera koje nose titulu najboljih praksi u vezi s podvodnom kulturnom baštinom. Promicanje pristupa podvodnoj kulturnoj baštini kroz razmjenu najboljih praksi među državama članicama jedan je od mnogih primjera provedbe načela međunarodne suradnje. Razmjena primjera dobrih praksi nudi specifične odgovore na heterogene i višestruke izazove zaštite i promicanja podvodne kulturne baštine.

U skladu s prijavnom procedurom, Republika Hrvatska kao država članica Konvencije uputila je prijedlog kandidature Tajništvu 2001. Konvencije putem Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, a MPCA Zadar u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, pripremio je potrebnu dokumentaciju. Postupak izbora podrazumijevao je da Znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo UNESCO-ve 2001. Konvencije (STAB) pregleda i ocijeni hrvatski prijedlog, kojem je potom na zasjedanju ovog tjedna dodijeljena titula Best Practice.

Status najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini dodjeljuje se na razdoblje od četiri godine i moguće ga je obnoviti, a primjeri najboljih praksi koriste logo 2001 Konvencije sukladno UNESCO-ovim pravilima. Uz hrvatsku nominaciju, kao primjeri najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini, prihvaćeni su i prijedlozi Italije (Parco Sommerso di Baia) te Meksika (Hoyo Negro Underwater Archaeological Project, Tulum, Quintana Roo).

Potvrda je ovo napora i značaja kojeg Ministarstvo kulture i medija zajedno s drugim hrvatskim ustanovama ulaže u očuvanju podvodnih kulturnih dobara, a posebno uključivanju mladih i lokalne zajednice u očuvanju dragocjene kulturne i prirodne baštine.