Mnogi liberalni stanovnici Hamtramcka u američkoj saveznoj državi Michigan slavili su 2015. godine jer je njihov grad privukao međunarodnu pozornost postavši prvi u Sjedinjenim Američkim Državama s muslimanskom većinom u gradskom vijeću. Promjenu u odnosima i raznolikost vidjeli su kao simboličan, ali smislen prijekor islamofobnoj retorici koja je bila središnja tema kampanje tadašnjeg republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.
Ovog su tjedna mnogi od tih istih stanovnika užasnuto gledali kako je potpuno muslimansko i društveno konzervativno gradsko vijeće donijelo propis kojim se zabranjuje isticanje zastava Pridea na gradskom vlasništvu. Ove zastave – kao i mnoge druge koje su se vijorile diljem zemlje – imale za cilj slaviti LGBTQ+ zajednicu, piše The Guardian, a prenosi Index.
Muslimanski stanovnici klicali su u prepunoj gradskoj vijećnici nakon jednoglasnog donošenja spomenutog propisa, a na stranicama društvenih medija Hamtramcka ismijavanje je bilo nemilosrdno. “Grad bez pedera”, glasila je jedna objava, naglašena emotikonima savijanja bicepsa.
U napetom monologu prije glasanja, član gradskog vijeća Mohammed Hassan je uzviknuo svoje argumente LGBTQ+ pristašama: “Radim za ljude, ono što većina ljudi voli”.
Iako se Hamtramck još uvijek smatra bastionom multikulturalnosti, poteškoće lokalnog upravljanja i života među susjedima s različitim kulturnim vrijednostima brzo su se pojavile nakon izbora 2015. godine. Neki lokalni čelnici i stanovnici sada su ljuti politički neprijatelji uključeni u niz često žestokih bitaka oko pravca razvoja grada, a kontroverza oko zastave Pridea predstavlja vrhunac napetosti.
“Postoji osjećaj izdaje”
“Postoji osjećaj izdaje. Podržavali smo te kad su tebi prijetili, a sad kad su ugrožena naša prava, ti si taj koji prijeti”, rekla je bivša gradonačelnica Hamtramcka Karen Majewski, podrijetlom Poljakinja.
Cijelo jedno stoljeće poljski i ukrajinski katolici dominirali su politikom u Hamtramcku, gradu od 28.000 stanovnika okruženom Detroitom. Do 2013. godine, uglavnom muslimanski imigranti iz Bangladeša i Jemena potisnuli su bijele Europljane, iako u gradu i dalje živi značajna populacija tih demografskih skupina, kao i Afroamerikanaca, bijelaca te Amerikanaca podrijetlom iz Bosne i Albanije. Prema popisu iz 2020. godine, od 30% do 38% stanovnika Hamtramcka jemenskog je podrijetla, a 24% je azijskog podrijetla, uglavnom Bangladešana.
Nakon nekoliko godina različitosti u vijeću, neki vide ironiju u isključivo muškoj, muslimanskoj izabranoj vladi koja ne odražava strukturu grada.
Rezolucija, koja također zabranjuje isticanje zastava s etničkim, rasističkim i političkim stajalištima, dolazi u vrijeme kada su prava LGBTQ+ na udaru diljem svijeta. I drugi gradovi u SAD-u donijeli su slične zabrane, a veliku većinu vode često bijeli politički konzervativni Amerikanci.
Dok se situacija u Hamtramcku uglavnom razvijala vlastitom lokalnom dinamikom, neki vanjski desničarski agitatori povezani s nacionalnim republikanskim skupinama zalagali su se za zabranu na Hamtramckovim stranicama na društvenim mrežama i izrazili su podršku tome na sjednici u utorak. Oni su iz obližnjeg Dearborna gdje su prošle godine sudjelovali u pokušaju zabrane knjiga s LGBTQ+ temama.
Njihovi stavovi odražavaju one iznesene drugdje, neki muslimani iz Hamtramcka kažu da jednostavno žele zaštititi djecu, a homoseksualci bi se trebali “držati svojih domova”. Ali taj je osjećaj “brisanje queer zajednice i pokušaj da se queer ljudi gurnu natrag u ormar”, rekla je Gracie Cadieux, queer stanovnica Hamtramcka koja je dio organizacije Antitransfobična akcija.
Gradonačelnik: Pristaše LGBTQ-a nameću svoju agendu drugima
Gradonačelnik Amer Ghalib (43), koji je 2021. godine sa 67% glasova izabran za prvog američkog gradonačelnika jemenskog podrijetla, rekao je u četvrtak za The Guardian da nastoji vladati pošteno za svakoga, ali i dodao da su pristaše LGBTQ+ potakle napetosti “namećući svoje agende drugima”.
“Postoji pretjerana reakcija na situaciju, a neki ljudi nisu voljni prihvatiti činjenicu da su izgubili”, rekao je Ghalib, misleći na Majewski i nedavne izbore koji su rezultirali potpunom kontrolom muslimanskih političara nad gradskim vijećem.
Iako gradski muslimani nisu jedinstveni i neki su privatno rekli The Guardianu da su frustrirani vijećem, jedina čelnica koja je to javno dovela u pitanje bila je bivša članica gradskog vijeća Amanda Jaczkowski, poljska Amerikanka koja je prešla na islam.
U izjavi je izrazila zabrinutost oko zakonitosti ovog poteza: “Postoji previše pitanja da bi se ovo danas prošlo s bilo kakvim prividom odgovornosti”.
Na jednoj razini, nesloga koja se posljednjih godina rasplamsala između muslimanskog i nemuslimanskog stanovništva ima korijen u kulturološkom sukobu koji je jedinstven za djelomično liberalan mali američki grad s konzervativnim muslimanskim vodstvom, kažu stanovnici.
Svađa oko žrtvovanja životinja
Prošle je godine vijeće odobrilo uredbu koja dopušta žrtvovanje životinja u dvorištu, šokirajući neke nemuslimanske stanovnike, iako je žrtvovanje životinja zaštićeno prvim amandmanom u SAD-u kao oblik vjerskog izražavanja.
Kada je Michigan legalizirao marihuanu, dao je općinama rok do kraja 2020. da donesu zabranu dispanzera. Vijeće Hamtramcka propustilo je rok i dispanzer je otvoren, što je izazvalo bijes konzervativnih muslimana koji su zahtijevali od gradskog vodstva da je zatvori. To je izazvalo protuprosvjede mnogih liberalnih stanovnika, a vijeće je popustilo tek kad je postalo jasno da nema pravnog izlaza.
U drugim slučajevima, problemi nisu jedinstveni za Hamtramck. U području lokalne politike, osobne borbe među susjedima, zaraćene frakcije i prljava politika uobičajeni su dio demokratskog procesa diljem SAD-a. “Ne znam jesmo li mi stvarno toliko različiti od drugih gradova”, rekla je Majewski.
Međutim, rasa i vjera Hamtramckovim problemima dodaju više razina. Ovdje postoji islamofobija, a neki muslimani kažu da su vidjeli netrpeljivost u lokalnim istragama o prijevarama glasača i u LGBTQ+ pristašama koje ne poštuju njihovu vjeru.
Brojni politički sukobi
Međutim, Majewski kaže da većina sada ne poštuje manjinu. Napomenula je da je bjelačko gradsko vijeće s većinskim kršćanskim stanovništvom 2005. donijelo uredbu kojom se dopušta emitiranje muslimanskog poziva na molitvu iz gradskih džamija pet puta dnevno. Učinilo je to unatoč prigovorima bijele populacije, a Majewski je rekla da danas ne vidi reciprocitet sa zamijenjenim ulogama.
Ghalib se nije složio i nazvao je poziv na molitvu “pitanjem prvog ustavnog amandmana”, te dodao da nitko nije tražio da gradska vijećnica emitira te pozive.
Štoviše, vijeće s bijelom većinom nije uvijek bilo gostoljubivo prema muslimanskim stanovnicima koji su se prije suočavali s otvorenim rasizmom. A s većinski muslimanskim vijećem, više je muslimana imenovano u odbore i komisije i zaposleno u gradskoj vijećnici. Kao i neki LGBTQ+ građani, dodao je Ghalib.
Unatoč političkim sukobima, on misli kako postoji nada da će Hamtramck živjeti u skladu sa svojim multikulturalnim idealima: “Možemo se dogovoriti i ljudi ovdje nisu nasilni”.
Cadieux se složila da je miran suživot moguć: “Mi se ne bavimo isključivanjem ljudi iz našeg društva i neću isključiti društveno konzervativne muslimane, njima je mjesto za stolom kao i svima drugima. Međutim, oni ne mogu i neće gurnuti drugu zajednicu s puta”.
