Predmet Informacijske i digitalne kompetencije trebao bi se prema nacrtu kurikuluma u e-savjetovanju, u eksperimentalnim školama izvoditi 35 puta godišnje, u dvosatu, što je naišlo na kritike da je to premali broj sati, a učenici neće imati kontinuitet jer će se izvoditi svaki drugi tjedan.
U komentarima na nacrt kurikuluma tog predmeta, kojih je dosad pristiglo šezdesetak, uglavnom su nastavljene kritike koje su od početka predstavljanja projekta cjelodnevne škole prisutne – da je Hrvatska jedina u Europi koja smanjuje satnicu informatike umjesto da je povećava.
Informacijske i digitalne kompetencije predmet je koji će umjesto informatike, od jeseni slušati učenici u pedesetak osnovnih škola odabranih u eksperiment cjelodnevne nastave, uz još nekoliko novih predmeta – Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine te Svijet i ja.
Prema nacrtu kurikuluma koji je u javnom savjetovanju do 23. svibnja, satnica tog predmeta, koji će biti obvezan od prvog do osmog razreda, iznosi 35 sati godišnje. Nastava se izvodi u dvosatu zbog, kako stoji u nacrtu, specifičnosti rada s digitalnim tehnologijama.
Većina komentara, u kojima su se javili i roditelji, učitelji i učiteljice razredne nastave, nastavnici informatike, polazi od stajališta da bi satnicu trebalo duplo povećati, na 70 sati.
Smatraju da novi kurikulum predstavlja ogroman izazov za nastavnike i učenike jer sadrži mnogo više sadržaja koje treba obraditi u ograničenom vremenskom periodu i da se sve predviđeno ne može odraditi u 35 sati godišnje.
Neslaganje u komentarima izazvalo je izvođenje nastave u blok satu. “Prema predloženoj satnici od 35 sati godišnje i blok sat svaki drugi tjedan, učenici bi bili na novom nastavnom predmetu sveukupno 18 puta. Preveliki je to razmak i gubi se kontinuitet”, glasi jedan od komentara.
Kritike zbog navodnog smanjivanja satnice informatike dominirale su u savjetovanju o samom eksperimentalnom programu, a nastavile se i u ovom savjetovanju o samom predmetu, unatoč tvrdnjama iz Ministarstva znanosti i obrazovanja da se satnica ne smanjuje već povećava za sto posto.
Iz ministarstva su objašnjavali da su dosad informatiku od 1. do 4. razreda djeca učila kao izborni predmet, a onda je u 5. i 6. razredu postala obvezan predmet i od 5. razreda svi oni koji su je učili kao izborni predmet počinjali bi od nule kao da je nisu učili, a u 7. i 8. razredu opet je postala izborni predmet.
“Kada razmatramo samu izvedbu nastavnog predmeta, do sada su u osnovnoj školi bila 4 obvezna sata informatike, a sada će biti 8 obveznih sati modernijeg predmeta Informacijske i digitalne kompetencije”, kazao je ministar Radovan Fuchs, ističući da u cjelodnevnoj školi može postojati onoliko sati izborne informatike koliko postoji interesa učenika.
Ministrovo objašnjenje jedan od komentatora u nacrtu predmeta ocjenjuje kao obmanu te navodi da “nije isto 4 obavezna školska sata u dvije godine i 8 obaveznih školskih sati u 8 godina”.
Prema nacrtu kurikuluma tri su domene kojima će se realizirati ciljevi nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije – Informacijska i medijska pismenost, Komunikacija, suradnja i sigurnost te Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju.
Stvaranje, objavljivanje, pronalaženje te kritičko vrednovanje informacija i medijskih sadržaja poučavat će se u domeni Informacijska i medijska pismenost. Domena Komunikacija, suradnja i sigurnost usmjerena je na razvoj kompetencija potrebnih za učinkovitu i sigurnu komunikaciju u digitalnom okruženju.
Tu će, prema nacrtu, dominirati teme kao što su područje sigurnosti na mreži, zaštita podataka, elektroničko nasilje i briga o svojoj digitalnoj dobrobiti, objavljivanje te dijeljenje podataka, sadržaja i izvora, istraživanje poslova.
U domeni Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju naglasak je na korištenju digitalnih alata te razvoju umjetne inteligencije i njenog utjecaja na život čovjeka. U ovoj domeni učit će se i poučavati nove tehnologije i njihove primjene kao što je umjetna inteligencija, internet stvari (IoT), proširena i virtualna stvarnost, 3D modeliranje i 3D ispis.
